Novi zakon o turističkim zajednicama donosi suštinske promjene u konceptu rada koje podrazumijevaju uspostavu turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta. U tom smislu se sustav turističkih zajednica preustrojava kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava, uz primjenu načela financijske samodostatnosti.

Tako će, između ostaloga, turističke zajednice koje na bruto plaće troše više od 30 posto budžeta biti ukinute. To ujedno znači ukidanje obveze da turistička zajednica mora postojati u svim gradovima i općinama u kojima je najmanje jedno naselje svrstano u A ili B turistički razred.

Zakonskim rješenjima potiče se udruživanje turističkih zajednica, kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava.

Osim oglašavanja i promoviranja destinacije, lokalne turističke zajednice ubuduće će se baviti razvojem proizvoda te stvaranjem novih motiva za dolazak gostiju. Umjesto gradonačelnika i župana, koji su dosad automatski obnašali dužnost predsjednika turističke zajednice, novi zakon omogućuje lokalnim čelnicima da tu dužnost prepuste drugima, za taj posao kvalificiranim osobama.

Mijenja se i uloga Hrvatske turističke zajednice, koja bi ubuduće trebala postati nacionalna marketinška organizacija sa zadatkom stvaranja prepoznatljivog turističkog brenda i promoviranja turističke ponude na različitim kanalima.

Kada je riječ o budućoj turističkoj pristojbi koja se dosad zvala boravišna pristojba, zakon donosi promjene u načinu distribucije prikupljenih sredstava. Između ostaloga, ukida se izdvajanje od jedan posto za Crveni križ, a uvodi se uplata dodatnih dva posto za programe udruženih turističkih zajednica. Što se tiče raspodjele 'kolača', povećat će se izdvajanje za TZ županija s 10 na 15 posto dok će se izdvajanje za HTZ smanjiti s 25 na 20 posto.

Prema novim pravilima o turističkoj članarini, koju plaćaju poslovni subjekti, značajan broj djelatnosti čiji prihodi nisu vezani uz turizam oslobađa se obveze plaćanja ovoga nameta. U novom zakonu kao obveznici se definiraju pravne i fizičke osobe koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti na području lokalne turističke zajednice.

Tako, primjerice, turističku članarinu više neće morati plaćati tvrtke koje se bave pomorskim i obalnim prijevozom robe, izdavanjem računalnih igara i softvera, programiranjem… S druge strane, plaćanje članarine uvedeno je bankama, ali samo za prihode od provizija i naknada, uz obrazloženje da im se prihodi iz tog segmenta poslovanja izrazito povećavaju u vrijeme turističke sezone.

Za razliku od dosadašnjeg rješenja, umjesto 28 stopa, propisuje se pet stopa za obračun članarine, što bi poduzetnicima trebalo olakšati postupak obračuna članarine i rasteretiti ih administrativnih troškova.