Da je borba s parafiskalnim nametima u Hrvatskoj uzaludna, svjedoči igrokaz s prihodima turističkih zajednica. Vlada je u proteklih nekoliko godina najprije smanjivala turističku članarinu tvrtkama i hvalila se rasterećenjem gospodarstva, a sada je krenula u drastično povećanje boravišnih pristojbi kako bi turističkim zajednicama nadoknadila manjak novca u blagajnama.

Prema prijedlogu Ministarstva turizma, koji je do 21. srpnja na javnoj raspravi, iduće bi godine boravišna pristojba za noćenje u hotelima i drugim objektima, u kojima se ona plaća po noćenju, trebala poskupjeti za 25 posto. Predviđen je rast cijene za sva razdoblja i kategorije turističkih destinacija.

To je već drugo poskupljenje zaredom jer je i ove godine pristojba porasla sa sedam na osam kuna. Glavni argument Ministarstva u obrazloženju novog poskupljenja je taj da Hrvatska još uvijek ima najmanji iznos pristojbe u odnosu na konkurentne zemlje. Pritom se navodi da, primjerice, u Španjolskoj ta pristojba po danu iznosi od 0,45 do 2,50 eura, u Italiji od 0,20 do sedam eura, u Portugalu od jednog do dva eura, u Austriji od 0,15 do tri eura, u Grčkoj 0,50 do četiri eura, u Sloveniji 2,5 eura itd.

Vlasnici hotela protive se novom povećanju nameta. 'Hotelijeri nisu zadovoljni ako se boravišna pristojba za 2019. poveća na predloženi način jer to i dalje nije cjelovito rješenje, niti nudi jasnu i novu strukturu raspodjele tog izdašnog prihoda', kažu u Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu (UPUHH).

Istovremeno, za 15 posto poskupjet će pristojba u privatnom smještaju, koju vlasnici apartmana plaćaju paušalno. Tako će boravišni paušal za domaćinstva koja pružaju usluge smještaja i za OPG-ove koji se bave turizmom u 2019. u A razredu mjesta porasti na 345 kuna po krevetu i kamp jedinici, u B razredu na 293,25 kuna, u C razredu na 241,50 kuna, a u D i ostalim nerazvrstanim mjestima na 172,50 kuna. U prijedlogu poskupljenja iz Ministarstva napominju da se visina paušala za ovaj segment nije mijenjala od 2005. godine.

U kampovima bi boravišna pristojba u 2019. trebala ostati na ovogodišnjoj razini, a neće se mijenjati ni pristojba za vlasnike kuća ili stanova za odmor. Ovisno o broju članova i razredu turističkog mjesta, ona se kreće od najmanjih 30 do najviših 60 kuna po osobi za dva člana te za svakog idućeg člana po osobi od 12 do 25 kuna.

Nakon višestrukog povećanja pristojbe za nautičare u ovoj godini, što je izazvalo bijes vlasnika plovila, u idućoj se predviđa korekcija za određene kategorije nautičara. Uz smanjenje pristojbe, uvedena je dodatna kategorija za razdoblje do tri dana.

'Prihvatili smo zahtjeve i nautičara i luka nautičkog turizma, kao i drugih dionika nautičkog sektora, te se predlaže smanjenje paušala boravišne pristojbe za nautičare i uvodi mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za kraće vremensko razdoblje, tj. za tri dana, kao i mogućnost plaćanja, osim u lučkim kapetanijama, u lukama nautičkog turizma', ističu iz Ministarstva.

Boravišna pristojba jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje je u 2017., po podacima Fine, prikupljeno 464 milijuna kuna, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.

U Ministarstvu obećavaju da će se prikupljena sredstva boravišne pristojbe usmjeravati u većoj mjeri u podizanje konkurentnosti područja na kojem su prikupljena s obzirom na to da se lokalne turističke zajednice pojačano trebaju baviti razvojem i unapređenjem sustava destinacijskih turističkih doživljaja.

U strukturi ukupnih aktivnosti koje sustav turističkih zajednica financira iz prikupljenih sredstava boravišne pristojbe, kao najznačajnije aktivnosti ističu se promotivne aktivnosti (internetsko oglašavanje, prisutnost na svjetskim tražilicama, TV oglašavanje, oglašavanje u različitim kampanjama).

Inače, novac prikupljen naplatom boravišne pristojbe raspodjeljuje se Hrvatskoj turističkoj zajednici i turističkim zajednicama gradova, općina i mjesta u određenim postocima, a jedan posto namijenjen je Crvenom križu.