Prijedlog izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u četvrtak je pušten u javnu raspravu, a putem e-savjetovanje svi zainteresirani u idućih mjesec dana, do 2. lipnja mogu uputiti mišljenja, primjedbe, kritike i prijedloge.U ministarstvu Garija Cappellija naglašavaju da se nova pravila uvode jer je važeći zakon u nekim dijelovima nedorečen, odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva i konkurentnost hrvatskog turizma.

Novost koja će najviše pogoditi iznajmljivače su promjene uvjeta za pripremu i posluživanje hrane u sklopu privatnog smještaja. Dosadašnji zakon omogućavao je iznajmljivačima da svojim gostima, uz uslugu smještaja, nude doručak, ali i polupansion ili puni pansion. Pritom za pripremanje hrane nisu trebali zadovoljavati stroge kriterije koji vrijede za restorane i hotele.

Između ostaloga, omogućeno im je to da pripremaju hranu u vlastitoj kuhinji, koristeći se posuđem i opremom koju rabe i za vlastite potrebe. S druge strane, mali hotelijeri morali su zadovoljiti znatno strože kriterije u pogledu opremljenosti i kontrole kvalitete hrane. Stoga su, prema ocjeni Ministarstva, iznajmljivači postali nelojalna konkurencija hotelijerima i ugostiteljima.

Zakonskim izmjenama ide se u smjeru izjednačavanja ovih dviju kategorija poduzetnika pa će klasični iznajmljivači ubuduće moći, uz uslugu smještaja, pružati svojim gostima samo uslugu doručka. Ako pak žele nuditi ručak i večeru, morat će svoje objekte opremiti za pružanje takvih usluga i osnovati trgovačko društvo ili obrt za ugostiteljstvo.

Što se tiče kategorizacije smještaja, izmjene idu u smjeru usklađivanja standarda objekata za iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine, a još nisu proveli kategorizaciju sukladno važećem pravilniku.

Procjenjuje se da bi to moglo imati učinak na 20.000 iznajmljivača. Za one koji žele provesti kategorizaciju to znači dodatna ulaganja u smještaj i kvalitetu usluge. Ostali iznajmljivači koji neće željeti podnijeti zahtjev za usklađivanje, zato što nemaju ili ne žele uložiti dodatna sredstva u uređenje objekta radi podizanja standarda ili sam objekt možda nema prostornih mogućnosti za podizanje standarda, moći će nastaviti s poslovanjem, ali bez prava na korištenje oznake za kategorije (zvjezdice).

Na taj način iznajmljivačima neće biti zabranjeno obavljanje djelatnosti, ali će gosti dobiti informaciju da objekt nema kategoriju te da stoga očekuju drugačiji, niži standard usluge.

U cilju razvoja zdravstvenog turizma prošireno je pravo pružanja ugostiteljskih usluga u okviru zdravstvenih djelatnosti. Dosad su hranu i piće pod uvjetima propisanim za ugostitelje smjele nuditi samo specijalne bolnice i lječilišta, a ubuduće će to pravo imati i druge zdravstvene ustanove i ustanove socijalne skrbi.

Zakonskim se izmjenama uređuje i nova vrsta objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno objekt za robinzonski smještaj, te propisivanje posebnih standarda za objekte u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom domaćinstvu.

Novost je i to da se smještaj sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova, kao i smještaj sudionika umjetničkih rezidencijalnih programa, više neće smatrati ugostiteljskom djelatnošću.

Prijedlog predviđa i ublažavanje postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga koji počine prekršaj, i to primjenom načela oportuniteta, odnosno propisivanjem mogućnosti da se bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.

S druge strane, zakon predviđa oštrije mjere za iznajmljivače koji rade 'na crno' i goste koji ne plaćaju boravišnu pristojbu. Naime Ministarstvo je ustanovilo da odredba prema kojoj se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji u nekategoriziranim apartmanima i vikendicama smatra pružanjem ugostiteljskih usluga - nije dala očekivane rezultate.

Uvođenjem ove odredbe željelo se razgraničiti registrirane iznajmljivače od vlasnika stanova i vikendica koji primaju u goste prijatelje i za to ne naplaćuju uslugu. Takvim rješenjem omogućilo se i onima koji povremeno 'rentaju' vikendice i stanove (do 15 osoba u sezoni) da prođu bez kazne, uz uvjet da barem prijave goste i plate boravišnu pristojbu.

Međutim pokazalo se da vlasnici navedenih nekretnina, iako imaju više od 15 posjetitelja u sezoni, u pravilu ne prijavljuju goste, pa ni članove uže obitelji koji borave kod njih. Stoga će se ova odredba ukinuti, a praćenje prijave gostiju i naplate boravišne pristojbe osigurat će se pojačanim inspekcijskim nadzorom.