Upitan je li po njemu sporno što sindikati kažu kako su se stekli uvjeti za izvršenje sporazuma o povećanju plaća u javnim službama u slučaju rasta BDP-a od dva posto, Cota je odgovorio:

'Ako gledate na broj koji mora biti dva onda u načelu to nije dva. Treba imati na umu jednu stvar, a to je da uvijek kod obračuna BDP-a dolazi do statističke greške. Ovo se može uzeti kao dva posto i pravo sindikata nije sporno. Trebalo bi pričekati još neko vrijeme da se vidi je li ovo samo prolazni rast.'

Cota objašnjava kako aktiviranje sporazuma da osnovica poraste za 6 posto znači 1,8 milijardi kuna godišnje izdataka na plaće bruto. Da bi došli od neto iznosa treba znati da se 40 posto nameta izdvaja iz bruto plaće opet u proračun putem raznih poreza i parafiskalnih nameta. Povećanje plaća bi vodilo do povećanja potrošnje pa bi i to punilo proračun. 'Mi u ovome trenutku ne znamo neto učinke i da li su oni pozitivni ili negativni. Nemamo konkretnijeg izračuna. Opterećenje ne bi bilo 1,8 mlrd. godišnje nego manje, ali ne znamo točno koliko', rekao je.

Što se hrvatske makroenomske nestabilnosti tiče, Cota misli da su pomaci na bolje mogući. 

'Ja bih usporedio Hrvatsku s Grčkom. Mnogi se pitaju je li Hrvatska nova Grčka. Usporedba je jednostavna. Javni dug Grčke je 180 posto BDP-a, a javni dug Hrvatske je 90 posto. Ali udio kamata u javnom dugu Grčke je 2,2 posto, a u Hrvatskoj 4,3 posto. Postavlja se pitanje kako dalje. Jedino većom stopom rasta. Da bi Grčka zaustavila javni dug i da ima budžetske prihode jednake rashodima bez kamata mora imati rast od 2,2 posto. Hrvatska bi trebala imati stopu rasta 2,8 posto da bi zaustavila rast javnog duga uz pretpostavku da su prihodi jednaki rashodima bez kamata. To je prilično teško očekivati. Hrvatska će vjerojatno ostvarivati i dalje javni dug. To znači da je kamata veća od stope rasta. Hrvatska će vrlo brzo ući u skupinu 15 zemalja s najvećim javnim dugom u svijetu', zaključio je.