Koje će konačne ekonomske posljedice po Kinu i svijet imati pandemija koronavirusa Covid-19, nemoguće je predvidjeti. No jedno je sigurno - što ona bude dulje trajala, posljedice će biti teže, posebno za kinesko gospodarstvo. Od prvog alarma zbog prijetnje novog soja koronavirusa proteklo je nekoliko tjedana, a osim industrije prijevoza, koja je gotovo odmah osjetila posljedice uvedenih zaštitnih mjera - ograničenog kretanja, zabrane putovanja, karantena i sličnog - efekti pandemije polako se šire i na ostale gospodarske sektore.

Turističko-ugostiteljska industrija bila je prva na udaru jer se inicijalno širenje zaraze u Kini poklopilo s tamošnjom proslavom nove lunarne godine, razdobljem osobito popularnim za putovanja, bilo na obiteljska okupljanja, bilo u turističke destinacije. Kako bi pokušale spriječiti stvaranje uvjeta za brzo širenje virusa, kineske vlasti ograničile su kretanje građana, ali i produljile praznike vezane uz obilježavanje nove godine ne bi li se izbjegao povratak radnika na posao, u tvornice i proizvodne pogone, u kojima kontakti ljudi pogoduju širenju virusa.

Prvi konkretni znakovi problema već su vidljivi iz informacije da će kineska država navodno preuzeti kontrolu nad tamošnjom HNA grupom i rasprodati njenu imovinu vezanu uz avioprijevoz. HNA grupa ima vlasničke udjele u nekoliko kineskih aviokompanija, a najpoznatija je po vlasništvu tvrtke Hainan Airlines, jedne od pet najvećih kineskih aviokompanija s flotom od više od 200 zrakoplova.

Uz kineske avioprijevoznike, koji će u tom sektoru sigurno najteže stradati, u posljednjih nekoliko dana i aviokompanije iz drugih zemalja počele su upozoravati na negativne efekte epidemije. Australski Qantas u ovom trenutku procjenjuje da će mu smanjena potražnja za letovima prema istočnoj Aziji značiti financijski udarac od 100 do 150 milijuna australskih dolara (cca od 60 do 90 milijuna eura), a grupacija Air France-KLM procjenjuje štetu na oko 200 milijuna eura. Air France je svoj prekid letova prema Kini produljio do kraja ožujka, a Qantas planira 15-postotno smanjenje broja letova prema Aziji do kraja svibnja. Qantas je također najavio da će privremeno zamrznuti novo zapošljavanje i da će potaknuti radnike na iskorištavanje godišnjih odmora.

Posljedice na kompanije izvan Kine nisu ograničene samo na turističko i s njim povezana tržišta. Britanski proizvođač automobila Jaguar Land Rover upozorio je da bi mogli ostati bez kineskih dijelova za proizvodnju već za dva tjedna. Napomenuli su da su već bili prisiljeni dopremati dijelove iz Kine u običnim kovčezima. Kompanija je najveći britanski proizvođač vozila te na tri lokacije godišnje proizvede gotovo 400.000 automobila.

Konkurentski Fiat Chrysler prošlog tjedna je najavio da će biti prisiljen privremeno zatvoriti tvornicu u Srbiji zbog manjka dijelova. Američki sindikati priopćili su da strahuju od obustave proizvodnje u tamošnjim tvornicama automobila zbog poremećene dobave dijelova. Japanski Nissan bio je prisiljen zatvoriti jednu tvornicu, a korejski Hyundai u jednom trenutku zatvorio je sve svoje pogone u Koreji da bi ih u međuvremenu počeo polako otvarati. U automobilskoj industriji proizvodnja nije jedina kojoj prijete problemi. Prema izjavama iz Jaguara, njihova prodaja u Kini, koja je dobrim dijelom bila zaslužna za uspjehe kompanije u posljednje vrijeme, gotovo je u potpunosti zamrla.

Efekti zaraze virusom šire se. Američki tehnološki div Apple početkom tjedna upozorio je da bi poremećaji u proizvodnji mogli imati utjecaja na ponudu njihovih popularnih mobitela iPhone. Poznati britanski proizvođač građevinske opreme i strojeva JCB već je srezao proizvodnju zbog manjka dijelova iz Kine.

Spomenuti problemi su u skladu s nekim analizama koje pokazuju koje bi industrije mogle biti najpogođenije epidemijom u Kini. Osim turističke, za koju je možda najbolji indikator činjenica da, primjerice, od četrdesetak milijuna gostiju koji godišnje posjete Tajland njih otprilike četvrtina dolazi iz Kine, najveći rizici postoje za tehnološku, automobilsku, farmaceutsku te industriju odjeće i robe široke potrošnje.

Sudeći po najjače pogođenim područjima u Kini te uzimajući u obzir uobičajene količine zaliha koje drže proizvođači i dostupnih alternativa u nabavi, najjači rizik od poremećaja u proizvodnji je u industriji visoke tehnologije jer ona obično nema velike zalihe niti ima mogućnosti za nabavku iz drugih zemalja. Nešto niži rizik je u automobilskoj i farmaceutskoj industriji - one imaju malo alternativa, ali u prosjeku drže nešto veće zalihe, kao i u tekstilnoj i industriji proizvoda široke potrošnje, u kojima su obično male zalihe, ali imaju više mogućnosti alternativnih izvora.

Za razliku od slične epidemije SARS-a, koja je pogodila područje istočne Azije 2003. godine i od koje se regija relativno brzo oporavila, danas je situacija mnogo složenija. Prije gotovo dva desetljeća Kina je bila zaslužna za četiri posto svjetske proizvodnje, a danas je njen udio četverostruko viši. To znači da potencijalni problemi postoje ne samo na izvoznoj, već i na uvoznoj strani.

Za proizvodnju i vlastite potrebe Kina uvozi znatne količine sirovina, ruda, minerala i energenata. Tamošnje naftne rafinerije već su srezale proizvodnju zbog očekivane smanjene potražnje na domaćem tržištu, a očekuje se i pad potražnje za prirodnim plinom. Kineski dobavljači bakra već su poručili svojim nigerijskim i čileanskim partnerima da odgode isporuku, a Mongolija je obustavila izvoz ugljena u Kinu.

Međunarodni monetarni fond (MMF) također je upozorio na posljedice virusa, napomenuvši da bi širenje na druge zemlje moglo usporiti 'vrlo osjetljiv' svjetski ekonomski oporavak. Zaraza je zasad uvelike koncentrirana na Kinu. Od oko 75 tisuća zabilježenih slučajeva tek njih tisuću registrirano je izvan Kine, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

MMF ističe da 'koronavirus (...) ometa ekonomsku aktivnost u Kini jer je proizvodnja zaustavljena, a kretanje oko pogođenih područja ograničeno'. U Fondu dodaju i da bi 'šira i dulja epidemija ili neizvjesnost oko zaraze mogli dodatno opteretiti dobavljačke lance i stvoriti jači pritisak na povjerenje, čime će globalne posljedice biti teže'. Kineski predsjednik Xi Jinping je pak uvjeren da Kina, usprkos epidemiji, može ispuniti svoje ekonomske ciljeve za ovu godinu.

Kineske vlasti tako su se našle između čekića i nakovnja. Na lokalnim i regionalnim razinama vlada zabrinutost zbog zdravstvenih prijetnji i mogućeg daljnjeg širenja zaraze, no s druge strane produljivanje ograničenja kretanja i zatvaranje tvornica imat će sve ozbiljnijeg utjecaja na ekonomiju. Građane se zasad potiče da što je više moguće rade od kuće.

Nadalje, kako se ograničenja uglavnom uvode na lokalnom i regionalnom nivou, sve više dolazi do nesuglasica između lokalnih vlasti i onih na višim razinama. S viših razina dolaze poruke da pojedini gradovi i provincije pretjeruju sa zaštitnim mjerama. No lokalni vlastodršci strahuju od kazni iz Pekinga ako zbog preslabog angažmana dođe do širenja virusa.

Čak niti brz povratak na staro nije moguć. U mnogim regijama tvornice trebaju dozvole vlasti za nastavak proizvodnje, a njih mogu dobiti samo ako su poduzele potrebne mjere za smanjenje rizika od širenja virusa, poput nabavke dovoljnih količina zaštitnih maski, što je gotovo nemoguća misija. Neke tvornice, poput Foxconna, iz čijih pogona dolaze i Appleovi mobiteli, počele su proizvoditi vlastite zaštitne maske, ali i one imaju probleme zbog manjka radnika. Prema dostupnim informacijama, u pojedinim pogonima na posao se vratilo tek 10 posto radnika.

Posljednjih godina mnogi su predviđali usporavanje kineske ekonomije i s time povezan nešto slabiji rast u globalnom gospodarstvu. Blago kašljucanje kineske privrede sada prijeti postati ozbiljna zaraza, a cjepiva još nema na vidiku.