Dokument je izradio Pomorski fakultetu Rijeci, a vrijednost mu je 3,45 milijuna kuna i s 85 posto sufinanciran je sredstvima Europske unije. Profesor Pomorskoga fakulteta Damir Zec istaknuo je kako su njime obuhvaća dva obračunska razdoblja Europske unije i daje smjernice kako se postaviti u novom, nakon 2020. godine.

"U dokumentu govorimo o pedeset pomorskih linija koje su specifične, te o 15 velikih i 40-ak manjih otoka," kazao je Zec.

"U sljedećem razdoblju imat ćemo nova, alternativna goriva te ćemo morati razvijati brodove na električni pogon, a morat ćemo mijenjati luke koje bi bile osposobljene za nove tehnologije u pomorskom prometu," najavio je Zec.

Po njegovim riječima, od 2020. godine imat ćemo problem otpada na otocima, jer se po Nacionalnom planu zbrinjavanja otpada on neće smjeti odlagati na otocima, nego će ga trebati prevoziti na kopno.

Zec je također upozorio kako se Hrvatska suočava i s velikim problemom u pomorskom prometu poznatim kao sezonalnost.

"Mi imamo najveću sezonalnost u Europi - broj putnika je tijekom dva ljetna mjeseca daleko veći nego u preostalih deset mjeseci, a to sustav obalnog linijskog prometa čini neracionalnim," rekao je.

Također je kazao kako je naš prijevoz u pomorskom prometu "iznimno jeftin" u usporedbi s drugim pomorskim zemljama.

"Nacionalni plan bit će podloga za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i to za izgradnju luka, povezivanje otoka s kopnom i međusobno povezivanje otoka te izgradnju brodova," rekao je pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Anđelko Petrinić.

Po njegovim riječima, tijekom izrade dokumenta provedena je cjelokupna analiza sustava obalnog linijskog prometa na nacionalnoj razini, to jest analiza stanja brodova koji obavljaju obalni linijski prijevoz, analiza postojeće lučke infrastrukture i analiza sigurnosti pomorskog prometa.

"Na temelju podataka iz analize napravljen je model upravljanja budućim sustavom obalnog linijskog prometa do 2030. godine," istaknuo je Petrinić.