U Zagrebu je 8. studenog održana konferencija 'Startover - Budućnost rada: pogled u sutra' koja je okupila istaknute stručnjake s tržišta rada, poduzetnike i predstavnike vodećih tvrtki iz različitih područja. Konferencija je pružila iznimnu priliku za raspravu o važnosti prilagodbe na brze promjene u radnom okruženju te prostor za identificiranje ključnih faktora koji će oblikovati budućnost rada.

- Svaka promjena, iako izaziva strah, ona je ujedno mogućnost, prilika za novi način rada, za individuu, za nove poslove. Svaka promjena, koliko god izaziva strah, ona je ujedno mogućnost, prilika za novi način rada, za nove poslove. Ako gledamo u budućnost, ona sigurno neće biti takva kakva je sada. Mi u ovom trenutku razmišljamo o stvarima koje našim roditeljima nisu bile ni na kraj pameti da o njima razmišljaju, o kojima poslodavci prije desetak godina nisu ni obraćali pažnju. Sad se stvari mijenjaju - rekao je na početku svojeg izlaganja Goran Gavranović, direktor 24sata.

Kroz nekoliko panela, govornici su podijelili svoje uvide, iskustva i najnovija istraživanja o transformaciji rada i njezinom utjecaju na poslovni svijet. Teme vezano uz liderstvo, fleksibilne radne aranžmane, korištenje naprednih tehnologija i različiti aspekti nove radne paradigme bili su ključne točke konferencije. Za sve one koji zbog velikog interesa nisu uspjeli sudjelovati na konferenciji, propušteno mogu pogledati na sajtu konferencije te na YT 24sata News

U prvi panel Koliko je 'posao iz snova' održiva ideja?, sudionike je uveo dr. sc. Mitja Ružojčić, stručnjak za psihologiju rada i upravljanje ljudskim potencijalima.

- Kad smo sad uspoređivali mlade u odnosu na starije, ispalo je da je njima sve bitno kad je riječ o poslovima. Najviše ističu to da traže više autonomije, to im je puno važnije nego starijim radnicima, i drugo, što je bilo bitno i starijim radnicima, jest odnos sa šefom. Ja mislim da je ključan aspekt upravljanja ljudskim potencijalima razvoj menadžera, odnosno razvoj šefova, koji rade s tim mladima, jer oni u neku ruku dizajniraju posao mladima i mogu, ako shvate, ako poznaju dobro svoje timove, svoje podređene, komunicirati na višim pozicijama organizacije u kojim aspektima se mladi žele razvijati - istaknuo je Ružojčić.

Maja Crnjak, direktorica sektora ljudskih potencijala Erste Banke, dodala je kako je mladima u poslovanju važan zdrav razum.

- Veliki izvor frustracije kod mladih ljudi koji dođu u velike organizacije je nedostatak zdravog razuma i nedostatak toga da se stvari mogu mijenjati. Mladima je danas vrlo važno da rade u organizaciji u kojoj se način rada preispituje, u kojoj postoji prostor za razgovor i u kojoj mogu biti otvoreni - kaže Crnjak.

Dodala je i kako je unutar organizacije izrazito važna i kultura, s čime se složila i Jelena Jelinić Cvirn, HR direktorica HSM-a.

- Tržište rada je sve manje, a mladi ljudi traže ono na čemu mi svi još moramo raditi. Mladima je svejedno, zapravo žele da je njima dobro. Mi poslodavci u to moramo hrabro ući i pokušati im učiniti privlačnima naše poslove - rekla je Ivana Kovačić, direktorica sektora ljudskih potencijala u Telemachu.

Ines Bokan, voditeljica portala posao.hr, istaknula je kako treba poticati i promjenu karijere.

- To je individualno. Netko želi cijeli život raditi isto, ali s obzirom na to da su promjene sve češće i češće, mislim da je nužno promišljati što biste još mogli znati, primijeniti, naučiti... Nekad je bilo mnogo teže promijeniti karijeru, danas je to zahtjevnije zbog drugih faktora, ali opet i mnogo jednostavnije jer je prilika više - istaknula je Bokan.

Govornici su se složili s tim kako idealan posao ne postoji te da percepcija idealnog posla ovisi i o svakom pojedincu te o onome što on očekuje od posla, ali i s tim kako bi poslodavci trebali težiti da radnicima omoguće uvjete u kojima mogu rasti i razvijati svoje sposobnosti.

Kvalitete lidera za budućnost poslovanja – panel o važnosti emocionalne inteligencije lidera budućnosti

- Da bismo znali kakve lidere trebamo u budućnosti, trebamo znati kakva će budućnost biti. Autokratski modeli komuniciraju čvrstinu i stabilnost i zato ih ljudi biraju. To je budućnost, no ja to ne želim. Okrenimo ipak malo pitanje. Kakve lidere trebamo da bismo imali budućnost kakvu želimo? Trebamo lidere koji znaju graditi odnose. Pogubili smo odnose među kulturama, civilizacijama, klubovima, obiteljima. Snažni lideri su oni koji znaju prije svega posložiti odnose u sebi, pa dalje s drugim ljudima. Ljudi koji grade dobre odnose su ljudi koji znaju posložiti sebe – istaknuo je Ivica Vrančić, Management Development Consultant.

Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa u Ini, istaknula je da se lider u ovako neizvjesnim vremenima mora prilagoditi novom načinu razmišljanja, različitim generacijama.

- Moram primijetiti da je pandemija donijela ogromne promjene kod onih ljudi koji nisu spoznali sebe ranije. Odjednom se osjetilo da su ranjivi i počela se primjećivati razlika u odnosima, koliko smo razmišljali o drugima, o opstanku korporacija i slično. Lideri su tad počeli spoznavati važnost emocionalne inteligencije - rekao je Marin Mlinarić, direktor ljudskih potencijala i organizacijske kulture za Hrvatsku i Sloveniju u tvrtki Philip Morris Zagreb d.o.o.

U panelu pod nazivom Bez alata nema zanata: Je li AI novi idealni zaposlenik, pouzdani kolega ili tek mrska konkurencija? Bilo je riječi o najvećim promjenama u budućnosti koje mogla bi donijeti umjetna inteligencija

- U umjetnoj inteligenciji dogodio se skok. Razvojni procesi koji su prije trajali mjesecima i godinama, sad su se skratili. Ovo nije vrijeme u kojem dižeš zidove i pojačavaš obranu nego vrijeme u kojem igraš napad i oni koji su hrabri shvaćaju da uz pomoć umjetne inteligencije mogu pobijediti konkurenciju – rekao je Mislav Malenica, predsjednik CroAI-ja.

Uz njega su govorili Davor Runje, osnivač CTO airt.ai, i Petar Perković, Data Science Team Lead u Njuškalu. Složili su se s tim da AI ne treba gledati kao prijetnju nego je iskoristiti za bolje poslovanje.

Održive poslovne prakse u Hrvatskoj

- Ljudima je sve važnije kako se poslodavci ponašaju prema njima, ali i prema drugim zaposlenicima, prema okolišu, zemlji... S druge strane, nezaposlenost nikad nije bila manja i normalno da oni mogu skakati s posla na posao. Više se ne vežu emocionalno za poslodavca, kao što radnici prije jesu – rekla je Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija u Končaru.

- Briga za okolinu, zaposlenike, lokalnu zajednicu, društveno odgovorno poslovanje i ostali segmenti održivog razvoja, postali su neophodan dio svakog poslovanja, tako da mi već duži niz godina strateški ulažemo u održivo poslovanje. Poštivanje ekoloških i održivih standarda primjenjuje se u mnogim segmentima te se aktivno promiče među zaposlenicima, dobavljačima i partnerima, kao i među gostima. Vlasnici smo certifikata „Sustainable hotel”, imamo razvijenu strategiju zelenog poslovanja do 2025. godine, zapošljavamo 78 % domaćeg stanovništva, pružamo brojne mogućnosti osobnog i profesionalnog razvoja zaposlenika kroz razne programe edukacije te angažiramo i motiviramo lokalne pa i naše strateške dobavljače kako bi što pozitivnije utjecali na okoliš i destinaciju - Vasja Čretnik, direktor Terma Tuhelj

Ana-Marija Filipović, HR Business Partner, Styria Media Group, istaknula je važnost ulaganja u postojeće zaposlenike tvrtke kroz niz pogodnosti koje stvaraju dodanu vrijednost u svakodnevnom životu zaposlenika, ponajviše u području brige za njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Osim toga, Styria Media Group u Hrvatskoj proaktivno je angažirana u području privlačenja novih mladih zaposlenika gdje im kroz svoj program Styria:SCOOL Akademije pruža priliku upoznati poslovni svijet iz prve ruke kroz interaktivne radionice i predavanja Styrijinih zaposlenika koji su najbolji stručnjaci u svojom području poslovanja. Uz to, Styria studentima nudi i novčane stipendije te potencijalna prva radna iskustva u odjelima unutar grupe.

Organizator konferencije su 24sata, a partneri su ENNA, HGK, Philip Morris, INA, Erste, HSM, Fina, HEP, Telemach, KONČAR, posao.hr, Leapwise i Terme Tuhelj. Tijekom konferencije 14 govornika kroz 4 panela predstavilo je teme posla iz snova, kvalitetnih lidera za budućnost, umjetne inteligencije i održivog poslovanja.