Laboratorijski uzgojeno meso, poznato i kao 'stanično' ili 'kultivirano meso', predstavlja revolucionarnu tehnologiju u prehrambenoj industriji. Proizvodi se iz životinjskih stanica u Petrijevoj zdjelici, bez potrebe za uzgojem i klanjem životinja. Unatoč tehnološkom napretku, ovakvo meso izaziva velike podjele. Pristaše ističu njegove ekološke prednosti i potencijal za smanjenje patnje životinja, a protivnici ga nazivaju 'sintetičkim' ili čak 'Frankensteinovim mesom'
Profesor Cesare Gargioli sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu jedan je od pionira uzgoja mesa u laboratoriju. Svoj prvi prototip uzgojio je 2021. godine.
'Od tada pokušavamo poboljšati njegov vizualni izgled, oblikujući ga u pljeskavicu te dodajući malo željeza i prstohvat ekstrakta cikle za boju', objašnjava on. Ali samo dodavanje ružičaste boje neće biti dovoljno da uvjeri potrošače da počnu jesti ovakve proizvode.
Politički i ekonomski izazovi
Unatoč tehnološkom napretku, meso uzgojeno u laboratoriju suočava se s velikim političkim i ekonomskim izazovima, osobito u Europi. Zajednička poljoprivredna politika EU-a (CAP) pruža ogromne subvencije tradicionalnim poljoprivrednicima, osobito stočarima. Alternativni proteini, uključujući meso uzgojeno u laboratoriju, mogli bi narušiti ovu ravnotežu i smanjiti subvencije za stočare, piše Politico.
Talijanski ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida i poljoprivredni sindikat Coldiretti vodeći su protivnici ovakvih inovacija. U travnju prošle godine Italija je postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila proizvodnju i prodaju mesa uzgojenog u laboratoriju, unatoč tome što još nije ni odobreno za konzumaciju u Europi.
vezane vijesti
'Oni su prijetnja prihodima poljoprivrednika', izjavio je Lollobrigida, dodajući da su također 'potencijalna prijetnja ljudskom zdravlju, okolišu, radnim mjestima te europskom identitetu, kulturi i civilizaciji.'
Otpor poljoprivrednika
Poljoprivrednici diljem Europe dijele slične zabrinutosti. Zajednička poljoprivredna politika EU-a pruža obilne subvencije koje podržavaju tradicionalnu poljoprivredu, posebno stočarstvo. Ovaj sustav subvencija pomogao je stabilizirati prihode poljoprivrednika i omogućio Europi da postane samodostatna u proizvodnji hrane. Međutim alternativni proteini, kao što su meso i napici na biljnoj bazi, već smanjuju udio tradicionalnog mesa na tržištu.
Poljoprivrednici se boje da bi dodatni pritisak laboratorijski uzgojenog mesa mogao ugroziti njihovu konkurentnost i opstanak.
Ettore Prandini, predsjednik sindikata Coldiretti, glasan je protivnik mesa uzgojenog u laboratoriju. Na godišnjem sajmu hrane u Parmi početkom svibnja govorio je protiv alternativnih proteina, nazivajući ih 'kontradikcijom u terminima'. Njegove strastvene govore podržavaju i mnogi političari, uključujući Giorgiu Meloni, čiji je prvi javni nastup kao premijerke bio upravo na događaju Coldirettija.
Klimatske promjene i politički sukobi
U međuvremenu je Europska komisija pokrenula Zeleni plan, radikalan plan za dekarbonizaciju EU-a, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i promicanja održive poljoprivrede. Dio tog plana uključuje strategiju 'Od farme do vilice', koja postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje zagađenja tvorničkih farmi, korištenja antimikrobnih sredstava za stoku za polovicu i prekomjerne konzumacije mesa, uz promicanje prehrane temeljene na biljkama.
Ove inicijative izazvale su bijes poljoprivrednika te su diljem Europe organizirali prosvjede protiv ekoloških mjera i politika koje smatraju prijetnjom njihovom načinu života.
Strahovi u vezi s alternativnim proteinima samo su pojačali ove prosvjede, s transparentima na kojima je pisalo 'Hrana se ne rađa u laboratoriju', viđenim na mnogim demonstracijama. FNSEA, drugi najveći poljoprivredni sindikat u Europi, predstavio je Macronovoj vladi popis zahtjeva, tražeći zaštitu od alternativnih proteina i podršku za tradicionalne metode poljoprivrede.
Pogled u budućnost
Za sada je prijetnja koju predstavlja laboratorijski uzgojeno meso još uvijek daleko na horizontu. Iako su zemlje poput Nizozemske, Danske i Njemačke na čelu inovacija u hrani, čak su i njihovi nacionalni prvaci, poput nizozemskog Mosa Meata, nekoliko godina udaljeni od komercijalne proizvodnje. Prvi laboratorijski uzgojen hamburger koštao je oko 300.000 eura, a njegova trenutna cijena za 50 do 100 grama iznosi oko 2000 eura. No industrija se brzo razvija, a potražnja za alternativnim proteinima samo raste.
Iako laboratorijski uzgojeno meso ima potencijal točno replicirati okus, teksturu i sočnost onog konvencionalnog, trenutačno biljke na bazi proteina smanjuju profit stočara. Meso i mlijeko na biljnoj bazi već zauzimaju značajan udio tržišta, a predviđa se da će taj udio rasti kako potrošači postaju sve svjesniji ekoloških i etičkih implikacija svojih prehrambenih izbora.
Kao što ističe Fabio Parasecoli, profesor prehrambenih studija na Sveučilištu New York, europske krajnje desne stranke koriste 'gastronativizam' kao sredstvo za mobilizaciju podrške, obećavajući zaštitu 'tradicionalne hrane'.
No prava prijetnja poljoprivrednicima nije laboratorijski uzgojeno meso, već politike koje ne rješavaju stvarne probleme s kojima se suočavaju, uključujući ekstremne vremenske uvjete uzrokovane klimatskim promjenama i monopolizaciju poljoprivrednih tržišta.
Tehnološke inovacije i promjene u potrošačkim preferencijama ne mogu se ignorirati. Pitanje je što poljoprivrednici i EU trebaju učiniti kako bi se prilagodili ovim promjenama. Hoće li tradicionalna poljoprivreda pronaći način da koegzistira s inovacijama ili će sukobi između prošlosti i budućnosti i dalje oblikovati europsku prehrambenu politiku, ostaje nam vidjeti.
