Od utorka gorivo poskupljuje i to benzin za pet centi, a dizel za tri centa. Nova cijena najprodavanijeg eurosupera 95 bit će 1,33 eura dok će litra dizela koštati 1,47 eura. S tim cijenama nalazimo se među najjeftinijim europskim zemljama. Više za gorivo izdvajaju svi naši susjedi osim Slovenaca
Prema podacima slovenskog autokluba AMZS-a, a koji na svojim stranicama redovno ažurira podatke o cijenama, najskuplji benzin u Europi plaćaju Islanđani, čak 2,16 eura. Slijede Norvežani s 2,06 eura, Finci s 1,86 eura i Grci s 1,84 eura.
Dok će od utorka prosječan rezervoar od 50 litara benzina u Hrvatskoj koštati 66,5 eura, Islanđani će morati izdvojiti čak 108 eura, Norvežani 103 eura, Finci 93 eura, a nama životnim standardom bliži Grci 92 eura.
vezane vijesti
-
![Ruska nafta od danas pod europskim embargom, no pravi šok dolazi u veljači: Zabrana uvoza dizela može značiti samo jednu stvar]()
Ruska nafta od danas pod europskim embargom, no pravi šok dolazi u veljači: Zabrana uvoza dizela može značiti samo jednu stvar
-
![Cijena nafte na londonskoj burzi lani porasla oko 10 posto, evo što prognoziraju analitičari za ovu godinu]()
Cijena nafte na londonskoj burzi lani porasla oko 10 posto, evo što prognoziraju analitičari za ovu godinu
-
![Inflacija u Hrvatskoj oborila još jedan rekord: U listopadu se popela na 13,2 posto, analitičari u čudu!]()
Inflacija u Hrvatskoj oborila još jedan rekord: U listopadu se popela na 13,2 posto, analitičari u čudu!
Dizel je također najskuplji na Islandu, paprenih 2,22 eura. U Švedskoj litra košta 2,16 eura, u Švicarskoj 2,06 eura, a Norvežani toče dizel po cijeni od 2,05 eura.
U nama susjednim zemljama cijene benzina kreću se u rasponu od 1,76 eura, koliko ga plaćaju Talijani, do 1,29 eura, koliko košta u Sloveniji. Skuplje od hrvatskih vozača plaćaju ga njihovi kolege u Mađarskoj (1,58 eura), Srbiji (1,44 eura), BiH (1,41 eura) i Crnoj Gori (1,40 eura).
Dizel koji će kod nas od utorka koštati 1,47 eura u Sloveniji stoji 1,52 eura, u Srbiji 1,69 eura, u BiH 1,57 eura, a u Crnoj Gori 1,49 eura.
Za vlasnike vozila 2023. godina bi, prema prognozama naftnih stručnjaka, trebala proći bez većih šokova. Štoviše, predviđa se pad cijena barela nafte i na 60 dolara zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
Puno toga ovisi o gospodarstvu Kine, najvećem svjetskom uvozniku nafte. Rast kineskog gospodarstva lani je oštro usporen zbog strogih mjera protiv covida pa je ta država zabilježila pad potražnje za naftom nakon nekoliko godina rasta.
Kako su kineske vlasti nedavno odustale od politike nulte tolerancije prema covidu i počele popuštati restriktivne mjere, analitičari u ovoj godini očekuju ubrzanje rasta gospodarstva. No broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i u ruralnim dijelovima Kine brzo raste te zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno covidom zarazi i više od milijun ljudi.
Stoga se trgovci plaše da će se ukidanjem restriktivnih mjera ubrzati širenje zaraze i potrajati dulje razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sustav i cijelo gospodarstvo, a time i kinesku potražnju za naftom.
