Podatak Porezne uprave da je u prvih šest mjeseci promet nekretninama manji za čak 59 posto u odnosu na isto razdoblje lani samo je još jednom potvrdio snažan pad potražnje za stanovima.

'Zaliha neprodanih, novoizgrađenih stanova u zemlji smanjila se sa nekih 12.000 na ispod 11.000. Tek kad taj broj bude manji od sedam tisuća moći ćemo govoriti o oporavku. Za to će, s ovim tempom prodaje, trebati oko godinu dana', kaže Dražen Nikolić, predsjednik Uprave Raiffeisen Consultinga koji je nešto optimističniji bio početkom lipnja kad je predviđao mnogo brže oživljavanje tržišta

Akcijska prodaja stanova od strane banaka nije uspjela preokrenuti negativan trend. Iako su u Raiffeisenu zadovoljni što su od ožujka, kad je krenula akcija, do sad od 630 ponuđenih stanova prodali 164, ipak se još uvijek radi o neznatnom broju i kad se uključe akcije Erstea i Hypa, gledajući ukupno tržište.

Mnogi će za takvu situaciji optužiti upravo banke i njihovo dizanje kamata na stambene kredite. U godinu dana rate su porasle i do 20 posto. Istovremeno, cijene stanova, bez obzira na drastičan pad potražnje, barem prema službenim podacima, nisu značajno pale, svega od tri do pet posto.

Istina je također da se na terenu izvješena cijena stanova zna u pregovorima srozati za još dodatnih pet do sedam posto, a u slučaju plaćanja gotovinom i više. Međutim, to još uvijek nije ono što očekuje većina kupaca.

Nakon desetak godina neprekinutog rasta cijena i nezasitne potražnje, kriza je na koljena bacila mnoge igrače u sektoru stanogradnje. Kladeći se da će cijena i dalje rasti, odnosno ulažući velike novce u skupe projekte tvrtke su se našle u neobranom grožđu. Jedna od njih je i zagrebački Profectus, za koji se u kuloarima pričalo da je na rubu bankrota, ali prema informacijama iz tvrtke, oni sve bolje posluju.

'Vrlo smo zadovolji rezulatima prodaje u prvih šest mjeseci ove godine koji su znatno bolji nego u drugoj polovici 2008. godine. Evidentno je da je došlo do promjene navika kupaca koji više ne žele kupovati, kao nekad, stanove u izgradnji, već samo gotove projekte', kaže Danijel Babić, izvršni direktor Profectusa.

On priznaje da građevinski dio kompanije ima problema jer su banke gotovo u potpunosti obustavile kreditiranje novih projekata. Za njega je riječ o prekonzervativnoj politici banaka koju diktiraju banke majke u inozemnim središnjicama preplašene globalnom krizom.

Nikolić iz austrijskog Reiffeisena takvu politiku smatra razumnom u trenutku kad je ponuda stanova na hrvatskom tržištu mnogo veća od potražnje.

'Investiranjem u nove projekte samo bismo pogoršali stvar. Novci se sad daju u sigurne poslove gdje je kupac poznat i gdje cijena zemljišta u ukupnoj vrijednosti projekta ne prelazi 20 posto. Prije je bilo riječ i iznad 30 posto. Cijene zemljišta su i dalje stabilne i to je jedan od razloga zbog čega nije došlo do pada cijene kakav su očekivali građani', objašnjava Nikolić.

Procjene su da će to značajnijeg pada vrijednosti stambenih kvadrata ipak doći u narednih godinu dana, i to kroz snažno segmentiranje tržišta na kvalitetne stanove i dobre lokacije koje će držati cijenu te na manje kvalitetne projekte koji će pojeftiniti i za 30 posto.

'Do oporavka tržišta doći će 2011. godine. U najvećim problemima bit će oni investitori koji su počeli graditi na perifernim lokacijama gdje se očekuje najveći pad potražnje. Cijene će se na takvim mjestima kretati oko 1.100-1.200 eura za kvadrat. U gradskim središtima i na obali neće doći do takvog pada cijena', procjenjuje Zvonko Kotarac, vlasnik tvrtke Dal-Koning, najvećeg stanograditelja u Dalmaciji.