Svu apsurdnost dosad vođene poljoprivredne politike najbolje pokazuju najnoviji prosvjedi. Bez obzira na trenutne visoke cijene poljoprivrednih proizvoda, domaći seljaci smatraju da im je više u interesu biti s traktorom na cesti nego u polju
Hrvatsku poljoprivredu, osobito kad je riječ malim proizvođačima, više od dvadeset godina politika ne doživljava kao tržišnu djelatnost. Na seljačku populaciju gleda se prije svega kroz prizmu izbora i osvajanja vlasti, i to nam se sada počinje obijati o glavu.
U svakoj sređenoj zemlji upalila bi se zvona na uzbunu na podatak da je u zadnjih deset godina poljoprivredna proizvodnja pala za više od 35 indeksnih poena, a da je u nju, u samo zadnjih šest godina, upumpano 19 milijardi kuna
Većina tog novca dana je bespovratno i bez ikakve kontrole. Potiče se svaki hektar obrađenog i zasijanog poljoprivrednog zemljišta i svako grlo stoke. Posebna je stavka model potpore dohotku koja je uvedena kako bi se zbrinula mala nekonkurentna poljoprivredna gospodarstava.
'Od nekih 80.000 seoskih gospodarstva koji dobivaju poticaje samo njih dvije do tri tisuće ne prima dohodovnu potporu. Inače, plaćanjem poticaja malim proizvođačima okamenjuje se stanje u poljoprivredi i onemogućava provođenje strukturnih reformi', kaže Stipan Bilić, stručnjak za poljoprivredu i nekadašnji direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u.
Zbog svega toga, smatra Bilić, ne začuđuje što trenutne visoke cijene hrane ne znače ništa domaćim seljacima jer su se oni naučili da dobiju novac iz proračuna.
Model poticaja Hrvatska je kopirala, ističe on, iz EU gdje se oni koriste kako bi se smanjila proizvodnja nakon godina ogromnih viškova koje su europske država bile prisiljene subvencionirati i otkupljivati.
'U EU smatraju da nema smisla poticati imanja manja od 20 hektara. Plaćanje malim imanjima smatra se promašajem', ističe Bilić. U Hrvatskoj prosjek komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava je oko 8,5 hektara, a prosjek svih gospodarstava samo 2,9 hektara
Sve dok država iz proračuna bude šakom i kapom dijelila novce seljacima, za prošlu godinu oko 3,6 milijardi kuna, ništa neće biti od nužnih promjena niti se mogu očekivati seljački prosvjedi koji bi tražili povećanje proizvodnje ili više sredstava za stručno školovanje.
Zbog toga licemjerno zvuče izjave ministra poljoprivrede Petra Čobankovića u kojima poziva seljake da se prime posla jer 'neće biti boljeg trenutka za poljoprivredu nego što je trenutno' zbog povoljnog trenda cijena.
Ministre, njih to ne zanima jer ste ih učinili ovisnicima o lakoj lovi.
