Tko su dobitnici, a tko gubitnici novog proračuna? Hoće li zastupnici Mosta dići ruke za njegovo izglasavanje? Kako će sindikalisti reagirati na odbijanje isplate povećanja plaća u javnim službama zbog rasta BDP-a? Analizirali su gosti emisije Otvoreno: bivši premijer Nikica Valentic, bivši ministar financija Mate Crkvenac, savjetnik predsjednice za gospodarstvo Marko Jurčić i sindikalist Vilim Ribić.
Ministar financija kokretno je napravio što je mogao u ovoj situaciji, a proračun je druga priča, rekao je Mate Crkvenac. Ovaj proračun je refleksija stanja, kompromis realnosti i nemoći da se realnost mijenja odlučnije i brže. Crkvenac ne vjeruje u predviđeni gospodarski rast od 2 posto, naročito zato što Vlada predviđa da će potrošnja stanovništva 50 posto više utjecati na rast BDP-a nego što je utjecala prošle godine. Za to je potreban značajan porast kupovne moći građana, objasnio je.
2016.godinu Crkvenac je nazvao vrlo karakterističnom jer što se u njoj ne učini, neće se nikada moći nadoknaditi. Iduće godine i daljnjih godina obveze prema inozemstvu bit će gotovo tri puta veće i političari nisu dovoljno svjesni te situacije. Područja koja su stoga jako važna za zemlju u ovoj godini su: nepovoljno neto stanje međunarodnih ulaganja, uključivanje u međunarodni razvoj i izvoz, smanjenje stranog duga i rješavanje nezaposlenosti.
Crkvenac kaže da naš izvoz dobro raste zbog nevjerojatne žilavosti hrvatskih poduzetnika, naročito mladih.
Važno je da naše prioritete i nacionalne interese oblikujemo u čvrst plan koji možemo ostvarivati i koji će biti politika s kojom idemo u Bruxelles, a ne da se iz njega vraćamo s direktivama koje nam vire iz džepova.
Protiv rezova je Vilim Ribić, a upravo zbog njih se upada u veće recesijske tokove, rekao je. Ova Vlada Ribiću se čini demokratski puno kultiviranija, barem što se tiče iskaza na riječi, a sad ćemo vidjeti kakvi su na djelu. Slijede pregovori Vlade sa sindikatima, a naročito oko sporazuma teškog, kaže Ribić, 2 milijarde kuna, prema kojem će rasti plaće u javnim službama kada poraste BDP. Ribić predviđa da će slijediti rebalans po tom pitanju, a ako do njega ne dođe, Vladi će to za godinu-dvije doći na naplatu kad se sudske presude završe, a ići će i kamate.
Sindikati nisu kočničari reformi, kako ih je nazvao novi Oreškovićev savjetnik, kaže Ribić. Ona koja koji jest politika. Kad se radi o izvanrednim okolnostima, sindikati će misliti izvanredno.
Tek će strukturne promjene pokazati uspješnost proračuna, smatra bivši premijer Nikica Valentić. Prva pretpostavka za investicije je politička stabilnost, a druga je pravna sigurnost. Ako se nešto ne promijeni, investicije će pasti na pravnom okviru, a ne na novcu. Uvođenje eura riješilo bi mnoge probleme, kaže Valentić, ali već sutra trebamo početi mjere da bi nas euro za 7-8 godina doveo u čekaonicu.
Hrvatska bi trebala učiniti sve - od zamjene duga s jeftinijim kamatama do prodaje imovine koja bi se namjenski isključivo koristila za smanjivanje duga. Ako to ne iskoristimo, ako nam dođe ovih 35 milijardi u sljedeće tri godine, mi nećemo biti u stanju doći do defaulta.
Marko Jurčić smatra da povećanje potrošnje ne rješava strukturne probleme gospodarstva. Privatni sektor je ključan kad je u pitanju hrvatski izvoz, a on je trenutno nekonkurentan na tržištu. Proračun i rezanje Jurčić vidi tek kao prvi korak, a u Hrvatskoj postoji zabluda da je proračun sam sebi svrha, a on bi trebao biti alat za razvoj gospodarstva. Važno je da nakon što ministar financija odradi svoje, da ga prate i ostale poluge - oni koji miču administrativne preporuke, povećavaju konkurentnost, itd. Ako toga nema, to će u konačnici negativno utjecati i na BDP i na potrošnju.
Emisiju pogledajte u cijelosti ovdje.
