nakon 20 godina kašnjenja

Čudovišan projekt od pet milijardi eura: Gradi se kanal koji će povezati Pariz sa Sjevernim morem

07.10.2024 u 06:01

Bionic
Reading

U sjeveroistočnoj Francuskoj tlo podrhtava pod udarima teške mehanizacije dok se realizira jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u Europi – Seine-Nord Europe Canal (SNEC)

Nakon desetljeća planiranja, odgoda i političkih pregovora, radovi na ovom kanalu napokon su u punom zamahu. Projekt vrijedan 5,1 milijardu eura ima cilj riješiti jedno od najvećih prometnih uskih grla u regiji, stvarajući moderan plovni put koji će povezati Pariz s Belgijom, Nizozemskom i Luksemburgom, odnosno s lukama na Sjevernom moru kao što su Antwerpen i Rotterdam. Očekuje se da će kanal, dug 107 kilometara, omogućiti brži i učinkovitiji prijevoz tereta, smanjujući pritom zagušenost cesta i emisije stakleničkih plinova.

Potreba za novim kanalom

Kanal Seine-Nord Europe, čiji je završetak planiran do 2030. godine, zamijenit će Canal du Nord, koji povezuje slivove rijeke Seine i Escaut u sjeveroistočnoj Francuskoj. Iako je Canal du Nord već dugo ključan za transport u ovom dijelu Europe, njegova širina i kapacitet već desetljećima ograničavaju prijevoz velikih tereta. Plovni put završen 1960-ih godina pokazao se nedostatnim već pri samom dovršetku, zbog čega su planovi za novi, širi kanal osmišljeni prije gotovo 50 godina.

Unatoč ranim pokušajima da se ovaj projekt realizira, SNEC je tek 2013. godine dobio značajnu potporu Europske unije, a 2019. francuska vlada sklopila je financijski sporazum s EU-om, državom i lokalnim vlastima, što je omogućilo konačno pokretanje radova. Novi kanal, širine 54 metra, omogućit će plovidbu brodovima težine do 4400 tona, što je više od sedam puta veći kapacitet od prethodnog kanala, i nosit će teret ekvivalentan onome što prevozi 220 kamiona.

Tehnički izazovi i ekološke zabrinutosti

Osim same veličine kanala, koji će uključivati izgradnju 60 mostova, tri kanalska mosta i sedam ustava, inženjerski pothvat uključuje niz ekoloških i povijesnih izazova. Naime on prolazi kroz osjetljiva močvarna područja i poljoprivredno zemljište, što je izazvalo zabrinutost ekoloških aktivista i lokalnih zajednica. Organizacija Extinction Rebellion izrazila je svoje protivljenje izgradnji, tvrdeći da se projekt prvenstveno temelji na gospodarskom rastu, a ne na ekološkim potrebama.

'Vjerujemo da kanal neće značajno smanjiti emisije CO2, već će omogućiti dodatni kapacitet na autocestama za više kamiona', poručili su iz Extinction Rebelliona. Tvrde i da će područja koja se razvijaju kako bi se ublažio negativni utjecaj kanala već biti prirodna te neće nadoknaditi ono što će biti uništeno tijekom izgradnje. Iako projektni tim tvrdi da će njegova izgradnja ukloniti 760.000 kamiona s cesta svake godine i značajno smanjiti emisije ugljičnog dioksida, protivnici sumnjaju u stvarne ekološke koristi projekta.

Jerome Dezobry, predsjednik izvršnog odbora Société du Canal Seine-Nord Europe, naglašava da će on biti ekološki održiv, s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša. Kanal neće koristiti podzemne vode, već će se oslanjati na vodu iz rijeke Oise, pohranjenu u spremnik kapaciteta 14 milijuna kubičnih metara. Ipak, preusmjeravanje rijeke Oise i izgradnja kanala preko zaštićenih močvara ostaju osjetljive točke projekta.

Jedan od najimpresivnijih inženjerskih pothvata na kanalu bit će izgradnja navigacijskog mosta dugog 1,3 kilometra, a on će podići kanal 30 metara iznad zaštićenih močvarnih područja u dolini rijeke Somme. Ovaj most, čija se gradnja očekuje 2025. godine, koštat će oko 400 milijuna eura i predstavlja jedno od najsloženijih rješenja u projektu.

Povijesno značenje i iskapanje ostataka iz Prvoga svjetskog rata

Osim ekoloških, kanal se suočava s povijesnim izazovima jer prolazi kroz područja koja su nekada bila poprišta krvavih bitaka tijekom Prvoga svjetskog rata. Ova povijesna područja kriju ostatke tisuća vojnika poginulih tijekom sukoba, a izgradnja kanala pruža rijetku priliku za iskapanje i identifikaciju tih posmrtnih ostataka. Claire Horton, generalna direktorica Commonwealth War Graves Commissiona (CWGC), izjavila je da kanal prolazi kroz mnoga područja u kojima su se vodile intenzivne borbe, uključujući Péronne i Cambrai, i da bi mogle biti pronađene stotine vojnika.

Iskopavanja su već započela duž dijelova trase kanala, a CWGC surađuje s francuskim vlastima kako bi se ostaci prenijeli u Beaurains te će se pokušati identificirati uz pomoć DNK analize. CWGC planira proširiti britansko groblje Loos u Pas-de-Calaisu da bi se osigurao prostor za posmrtne ostatke do 1200 vojnika pronađenih tijekom iskapanja povezanih s izgradnjom kanala.

Ekonomski poticaj za regiju

Iako ekološke i povijesne brige izazivaju rasprave, kanal Seine-Nord Europe također donosi značajan gospodarski potencijal. Predsjednik regionalnog vijeća Hauts-de-France, Xavier Bertrand, izjavio je da će on transformirati regiju, donoseći koristi lokalnim industrijama poput turizma, ugostiteljstva i riječnog transporta. Očekuje se da će izgradnja stvoriti između 6000 i 8000 novih radnih mjesta, a planirani su i unutrašnji lučki terminali duž rute kanala, što će potaknuti lokalni izvoz.

Kanal Seine-Nord Europe također je dio šire europske mreže plovnih putova, dugih 20.000 kilometara, koji povezuju Pariz s Antwerpenom i drugim ključnim gospodarskim centrima u sjevernoj Europi. Jednom kad postane operativan, omogućit će brži i učinkovitiji prijevoz tereta, otvarajući nove prilike za gospodarski razvoj regije Hauts-de-France.

Izvor: tportal.hr