Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je u ponedjeljak da se u Agrokorovim kompanijama uredno odvijaju sve poslovne aktivnosti kako bi se očuvala vrijednost za kreditore, kojima je Ivica Todorić ostao dužan više od 40 milijardi kuna, a što se tiče njegove kaznene prijave, kazala je da će se time baviti institucije
Na upit novinara kako komentira kaznenu prijavu koju je protiv nje podigao Ivica Todorić, Dalić je rekla da se radi o prijavi koju je podigao bjegunac i lice s tjeralice, koji se ne odaziva na pozive hrvatskih institucija.
‘Mislite li na bjegunca pred hrvatskim pravosuđem, lice sa tjeralice i čovjeka koji se ne odaziva na pozive hrvatskih institucija’, odgovorila je protupitanjem. ’Ja sam ovdje svaki dan, radim svoj posao, tumačim ono što radim, tumačim sve aktivnosti koje je Vlada poduzela kako bi spriječila i spasila hrvatsko gospodarstvo od posljedica propasti Agrokora, koji je u propast odveo Ivica Todorić. Isto tako, ovdje su svaki dan, rade i redovito primaju plaću radnici koje je Todorić doveo do ruba da nisu imali iz čega primiti plaću’, naglasila je Dalić nakon 16. HBOR-ove Međunarodne konferencije o poticanju izvoza.
Dodala je i da se uredno odvijaju sve poslovne aktivnosti u Agrokorovim kompanijama, kako bi se očuvala vrijednost za kreditore, kojima je Ivica Todorić ostao dužan više od 40 milijardi kuna.
‘Mislim da to govori sve, a što se tiče bilo kakvih prijava, time će se baviti institucije koje se time moraju baviti. One će to ispitati i, kao u svim dosadašnjim slučajevima, pokazat će se o kakvim se lažima i pomaknutosti od stvarnosti radi, što svatko može zaključiti čitajući taj tekst’, naglasila je.
Rekla je i da je dosad još nisu kontaktirali istražitelj te da očekuje da sve nadležne institucije obave posao na najbolji i najprecizniji način.
Komentirajući pad cijena dionica Agrokora u petak na burzi te kako će to utjecati na mirovinske fondove, Dalić je ocijenila da pad cijena tih dionica reflektira upravo ono što je Agrokoru učinio Ivica Todorić, dovevši kompaniju na rub stečaja.
‘Mirovinski fondovi za koje se pretpostavlja da su u jednome dijelu imali neke od tih dionica pod svojim upravljanjem imaju ogroman portfelj. Je li eventualno došlo do gubitaka mirovinskih fondova, ja to ne znam, ali činjenica je da to sigurno ne može ugroziti i sigurnost mirovina iz drugoga stupa i uredno funkcioniranje mirovinskih fondova’, istaknula je potpredsjednica Dalić.
Na upit je li bilo pogrešno dopustiti mirovincima ulaganje u kompanije iz Agrokorovog portfelja, a da istovremeno sam Agrokor nije izlistan na burzi, rekla je da su pravila ulaganja mirovinskih fondova regulirana zakonima o mirovinskim fondovima te da u tim zakonima postoje i limiti koji uređuju i utvrđuju do koje razine mirovinski fondovi mogu ulagati u pojedine vrste vrijednosnih papira.
‘Upravo ti limiti služe da zaštite mirovinske fondove od prerizičnih ulaganja. Pojedinačne investicijske odluke posljedica su uprava mirovinskih fondova. Prema tome, kompanije koje su izlistane na burzi bile su dužne postupati po pravilima burze i ne vidim potrebu da se u bilo kojem propisu ili zakonu kompanije koje su izlistane na burzi onda još na neki način segmentiraju. Kompanije izlistane na burzi dužne su poštovati visoki stupanj transparentnosti, visoki stupanj izvještavanja, a oni koji ulažu u dionice dužni su analizirati, donositi svoje sudove na temelju raspoloživih informacija, i onda snositi posljedice tih investicijskih odluka’, naglasila je.
Vezano uz kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Agrokoru, koliko je sigurna njihova naplata i što znači jamstvo za njih u trenutku kad je vrijednost kompanija možda i negativna, Dalić je rekla da će se svi vjerovnici Agrokora, neovisno o njihovom vlasništvu, o naplati svojih tražbina razgovarati i dogovarati u nagodbi.
HBOR je u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine društvima iz Agrokor Grupe odobrio je 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno njih 9. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelim. Svi kreditni plasmani kvalitetno osigurani, uz zalog na nekretninama i/ili pokretninama
‘Stupanj naplate u nagodbi, način naplate, predmet je međusobnog dogovora vjerovnika. Taj dogovor je pred nama i najvažnije je stvoriti atmosferu u kojoj će se taj dogovor moći postići, gdje će vjerovnici u miru, temeljem analiza, doći do dogovora i do nagodbe. To je nesporno najvažniji zadatak koji se nalazi pred izvanrednom upravom’, zaključila je Dalić.