Vlada je u četvrtak zadužila Ministarstvo gospodarstva da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. te da nastavi s aktivnostima sudjelovanja Hrvatske u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.

Vlada se odlučila na taj potez zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernádija.

'Otvara se Pandorina kutija koju će biti jako teško zatvoriti, ali odluka je dobra. Dobro je da nije nastavljeno s idejom o reotkupu dionica Ine i da se napravilo ono što je još vlada Jadranke Kosor zahtijevala 2010., kad sam ja bio na čelu Nadzornog odbora, da cijeli ugovor ide u reviziju. Željeli smo da se upravljanje Inom stavi u okvire hrvatskog Zakona o trgovačkim društvima', rekao je Štern za tportal.

'Treba vidjeti status MOL-a kao dioničara'

Međutim upozorava da će Hrvatska imati jako malo manevarskog prostora u slučaju da MOL u vlasništvu drži više od 50 posto dionica Ine, bez obzira na rezultate revizije.

'Treba vidjeti status MOL-a kao dioničara. Oni formalno imaju 49,1 posto dionica, ali vjerujem da imaju i određeni broj dionica na skrbničkim računima, nažalost u Hrvatskoj još uvijek dopuštenima. Ako se ispostavi da imaju više od 50 posto, otpada velik dio vraćanja upravljanja Inom u hrvatske ruke. Jer MOL tad ima pravo upravljati Inom na način na koji to sad radi', izjavio je Štern.

Postupak pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, mišljenja je Štern, trajat će jako dugo.

'Kad se tog uhvate pravnici, bit će rašomon. Cijela priča je komplicirana. Nadam se da Vlada ima instrumente i mehanizme koje može pokrenuti da se sve to raščisti', upozorava Štern.

MOL u Upravi Ine ima odlučujući glas

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine, u kojoj formalno drži 49,1 posto dionica (4.908.207 dionica), hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionicu).

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a prve su izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.

Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, broj članova Nadzornog odbora Ine povećan je sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s time da predsjednika NO-a određuje Vlada.

Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanju su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL tada su potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

Nakon što je u prosincu 2010. MOL objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2800 kuna po dionici, pri čemu je poručio da tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu ih prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, uslijedila je u proljeće iduće godine reakcija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i privremeno obustavljanje trgovanja dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje inozemnih investitora.

Hanfa je zbog sumnje da su sporne dionice stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom, podnijela i prijavu Državnom odvjetništvu (DORH). Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti USKOK te otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 milijuna eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

RH i MOL su zbog Ine podnijeli i zahtjeve za arbitražom. Tako je u studenom 2013. godine MOL pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Hrvatska je pak početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi, kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Arbitraža koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem još uvijek nije završena.