Hrvatska danas ima 1,2 umirovljenika na jednu zaposlenu osobu, otkrio je demograf Tado Jurić . 'U Jugoslaviji je omjer bio četiri zaposlena na jednog umirovljenika. Od sedamdesetih smo došli na ove brojke', rekao je Jurić, piše N1.

Istaknuo je da bez useljavanja nećemo moći riješiti stabilnost sustava, ali i da useljavanje kod nas teče neplanski. 'Danas su svi vozači Ubera i Bolta stranci. Nije to priča protiv stranaca, nego je apsurdno da smo mlade gotovo potjerali iz zemlje i otvorili se azijskom tržištu. Radi se o dampingu cijene rada jer oni rade za cijenu za koju Hrvat neće raditi. Pitanje je zašto je država to dopustila, tko je natjerao Hrvatsku na takve postupke i kako ne vide da to šteti društvu', pita se Jurić.

Jurić vidi i problem u tome da se u Hrvatsku mahom useljavaju neobrazovani ljudi. Tako visokoobrazovani među usljenicima čine samo jedan posto, dok u Njemačkoj ta skupina ljudi čini trećinu useljenika. Punjenje drugog mirovinskog stupa, smatra, služi samo političkim elitama za krpanje proračuna. Jurićev je prijedlog da drugi stup bude dobrovoljan jer, kako objašnjava bez njega bismo imali za tisuću kuna veću plaću. Kao dobar primjer naveo je Švicarsku koja od mirovinskog fonda dopušta mladima da uplaćeni novac bude jamac za kredit.

Glavni razlog iseljavanja u Hrvatskoj, smatra Jurić, su korupcija i klijentelizam koji 'sprečavaju rast plaća, blokiraju napredovanje u društvu sposobnošću'. 

Govoreći o trendovima u Hrvatskoj i odakle su ljudi najviše iselili, Jurić ističe da je najviše iseljenih iz Slavonije, a najgora situacija je u Osijeku i okolici. U apsolutnom broju pak najviše je iseljenih iz Zagreba, što ukazuje na to da ljudi ne odlaze samo trbuhom za kruhom, nego i zbog loše društvene atmosfere. 

Jedno od rješenja, smatra Jurić, rad je na daljinu: 'Tako bismo zadržali ljude u okolici Vinkovaca, Vukovara, one koji moraju ići u Zagreb. Dio radnika bi se mogao vratiti u provinciju, ta mjera bi bila spas za prostorni raspored populacije. Od 10 nekretnina u Zagrebu i priobalju 7 su kupilli stranci. To je potvrda teze da dolazi do zamjene stanovništva. Dolaze bogati Europljani i siromašna radna snaga. Borba protiv korupcije više bi zadržala ljude od povećanja plaća.'

Što se tiče broja ljudi koji se vrate u svoju domovinu, kaže da ih je jako malo. U pravilu je to oko 15 posto iseljenika. 'Hrvata je danas više u svijetu nego u zemlji', istaknuo je Jurić.