Tijekom proteklih dvanaest mjeseci, kao i u prvih osam mjeseci 2013. godine depoziti u bankama porasli su 4,1 posto, a u štedionicama za 2,7 posto, i to unatoč smanjenju realnih dohodaka stanovništva i povećanoj nezaposlenosti.

Ukupni depoziti građana Republike Hrvatske u bankama i štedionicama su unatoč krizi od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za 24,1 posto, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 milijardi kuna

Riječ je o prosječnom godišnjem rastu od 4,7 posto, koji je ipak značajno skromniji u usporedbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju. Naime, u razdoblju od 1999. do 2008. bankovni depoziti građana u prosjeku su rasli za 15,9 posto godišnje.

Štednja građana nije se povećala samo u apsolutnom iznosu, nego i mjerena udjelom u ostvarenom bruto domaćem proizvodu (BDP).

Taj se udio povećao sa 42,3 posto na kraju 2008. godine na 53,2 posto na kraju 2012., odnosno na procijenjenih 53,8 posto krajem kolovoza ove godine.

Takvo značajno povećanje udjela štednje u BDP-u je, unatoč njenom nastavljenom rastu, ipak prvenstveno posljedica snažne kontrakcije BDP-a u promatranom razdoblju (za više od 12 posto u realnom izrazu, odnosno nominalno za oko 8 milijardi kuna ili za 2,4 posto), napominju analitičari ZABE.

Istodobno se zaduženost građana u bankama i štedionicama, nakon dosegnutog vrhunca s udjelom od 40,2 posto u BDP-a na kraju 2010. godine, počela značajno relativno smanjivati. Tako je na kraju prošle godine smanjena na 39,3 posto ostvarenog BDP-a, da bi se tijekom ove godine dodatno smanjila, na procijenjenih 38,2 posto BDP-a krajem kolovoza.

Ukupna se kreditna zaduženost građana u bankama i štedionicama nakon vrhunca ostvarenog krajem srpnja 2011. u iznosu od 133,3 milijarde kuna postupno počela smanjivati i u apsolutnom iznosu, te je krajem kolovoza ove godine pala na 128 milijardi kuna. Samo u posljednjih dvanaest mjeseci ona je smanjena za 1,9 milijardi kuna, odnosno za 1,5 posto, stoji u analizi.

Zamjetno je da se usporedo s produbljivanjem i produžavanjem ekonomske krize ponašanje građana značajno promijenilo. Pretkriznu, ponekad i neumjerenu, sklonost zaduživanju i potrošnji zamijenila je povećana opreznost pri odlučivanju o ulasku u nove investicije i nesklonost potrošnji, osobito trajnijih potrošnih dobara utemeljenoj na zaduživanju.

Na taj je način došlo do dodatnog usporavanja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećana sklonost štednji istodobno rezultirala značajnim porastom neto štednje građana

Neto štednja građana u bankama i štedionicama, definirana kao razlika njihovih ukupnih depozita i kreditnih obveza, tako je s približno 16 milijardi kuna krajem 2008. povećana na čak 52,4 milijarde kuna na kraju kolovoza ove godine.

Više nego trostruko povećanje neto štednje građana u tako kratkom razdoblju posljedica je istodobnog suzdržavanja od potrošnje i investicija u nesigurnom ekonomskom okruženju i na toj osnovi generiranog povećanja depozita, čak i u okolnostima smanjivanja realnog raspoloživog dohotka sektora kućanstava i narasle nezaposlenosti, ali i vrlo izraženog procesa njihova razduživanja, posebno u posljednje dvije godine, kaže se u analizi.

Uz to, ističe se i da su oročenja štednje do jedne godine i dalje karakteristična za hrvatsko tržište, te čine 42,4 posto svih depozita krajem ove godine.

U valutnoj strukturi depozita građana u bankama i štedionicama tradicionalno dominiraju depoziti u stranim valutama i promjene su u tom pogledu vrlo male.

Tako je na kraju prosinca 2010. godine od svih depozita građana čak gotovo tri četvrtine bilo onih u stranim valutama, da bi se njihov udio do kolovoza ove godine ipak postupno smanjivao do 73,5 posto.

Ako se štednji u stranim valutama dodaju i depoziti u kunama s valutnom klauzulom, udio devizne štednje se u kolovozu ove godine penje na 77,2 posto, što je ipak zamjetno manje nego krajem 2010., kada su te dvije vrste depozite zajedno činile čak 79,3 posto svih depozita građana u bankama i štedionicama, stoji u analizi.

Nešto brži rast kunskih depozita u posljednjem razdoblju vjerojatno je posljedica činjenice da je vrhunac krize eurozone već pomalo zaboravljen, te u prvi plan sve više dolaze stimulativnije kamatne stope na kunske depozite u odnosu na one u stranim valutama.

Među depozitima u stranim valutama i s deviznom klauzulom i dalje izrazito dominiraju depoziti u eurima, koji čine gotovo 91 posto svih deviznih depozita, navodi se u analizi analitičara ZABE.