Prognoze Ekonomskog instituta iznesene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly ukazuju na mogući rast BDP-a od 0,5 posto u 2011. i 0,8 posto u 2012. godini, što je značajno smanjenje u odnosu na prognoze objavljene prije tri mjeseca kada se za iduću godinu očekivao rast od preko 2 posto, priopćeno je iz instituta.

Takva je revizija, kako se navodi, posljedica rastućih problema europskih gospodarstava, sve veće nestabilnosti domaćih ekonomskih kretanja te općeg pogoršanja gospodarske klime.

Očekuje se da će glavni pokretač rasta u ovoj godini biti neto izvoz, dok se u sljedećoj očekuje pozitivan doprinos domaće potražnje, uključujući i investicije.

Analitičari EIZ-a podsjećaju da je BDP u drugom tromjesečju ove godine bio 0,8 posto veći nego u drugom tromjesečju prošle godine.

'To u tehničkom smislu, uz očekivani blagi rast u trećem tromjesečju, označava kraj recesije u Hrvatskoj. Međutim, pojavili su se i negativni signali o stanju gospodarstva, prije svega osjetan pad industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva', navode iz instituta i dodaju da su zbog takvih signala, ali i sve većih problema s kojima se suočavaju europska gospodarstva, smanjili svoje prognoze rasta.

Analitičari EIZ-a očekuju i da će deficit tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini biti znatno manji nego prijašnjih godina, oko 0,7 posto BDP-a, a inflacija ostati stabilna na razini od nešto iznad 2 posto i u ovoj i u sljedećoj godini.

Uz spori oporavak realnog sektora, ne očekuje se rast zaposlenosti prije kraja 2012., a stopa nezaposlenosti bi se mogla zadržati na razini oko 18 posto, procjenjuju u EIZ-u.

Nedavno narasli deprecijacijski pritisci na tečaj kune mogli bi i dalje ostati prisutni ograničavajući manevarski prostor središnje banke za relaksiranje monetarne politike. Kreditna aktivnost banaka ostat će relativno ograničena, navodi se u priopećnju.

Uz ovakav scenarij blagog oporavka, analitičari Ekonomskog instituta izražavaju zabrinutost zbog rastuće nestabilnosti globalne ekonomije i visoke ranjivosti domaćeg gospodarstva na inozemne šokove.

'U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, ne isključuje se mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju', upozoravaju iz EIZ-a.

Iako bi skori ulazak u EU trebao biti poticajan za domaće gospodarstvo, sadašnji problemi eurozone, smatraju analitičari Instituta, mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi.

'Značajne su neizvjesnosti vezane uz fiskalni sektor, odnosno stvarno stanje akumuliranih obveza, te uz potrebu za hitnom fiskalnom konsolidacijom o čemu glavne političke stranke pred izbore još uvijek nisu dale jasne odgovore. Ukoliko odlučne akcije izostanu i nakon izbora, to bi moglo potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta i dovesti do pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama', zaključuje se u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.