Stablecoin je kriptovaluta osmišljena tako da zadržava fiksnu vrijednost u odnosu na američki dolar. Njezini zagovornici tvrde da pomaže SAD-u u očuvanju globalnog utjecaja dolara, ali i omogućuje ljudima diljem svijeta slobodnije, jeftinije i sigurnije financijske transakcije.

Upotreba tog digitalnog novca eksponencijalno raste – tržišna kapitalizacija stablecoina trenutačno iznosi oko 235 milijardi dolara, što je znatan porast u odnosu na 152 milijarde dolara prije samo godinu dana, piše Time.

U ožujku je američki predsjednik Trump izjavio kako se nada da će do kolovoza potpisati zakon o stablecoinima. Kongres je brzo reagirao: proteklog mjeseca i Zastupnički dom i Senat unaprijedili su nacrte takvih zakona izvan svojih odbora.

Zato u nastavku donosimo pregled ključnih informacija o stablecoinima, predloženim zakonima i potencijalnim rizicima koje oni nose.

Što su stablecoini i tko ih podržava?

Stablecoini funkcioniraju na sličan način kao bankovni depoziti. Potrošač koji želi stablecoin obično deponira dolar izdavatelju, a on zatim kuje digitalni token tehnologijom blockchain. Nakon toga korisnik može poslati taj token bilo kome tko ga prihvaća, bilo gdje u svijetu, kao oblik plaćanja.

Kriptoinvestitori preferiraju stablecoine jer njihova vrijednost znatno manje oscilira u usporedbi s volatilnom imovinom poput bitcoina ili ethereuma, čime trgovanje postaje predvidljivije. Istodobno, mnogi građani u zemljama s visokom inflacijom – poput Argentine i Turske – također cijene stabilnost koju nude stablecoini.

Desnica u SAD-u podržava stablecoin

U SAD-u podrška stablecoinima dolazi s obje strane političkog spektra. Na desnici tako republikanac Tom Emmer, većinski vođa Zastupničkog doma, tvrdi da oni pomažu u očuvanju dolara kao svjetske rezervne valute.

Ogroman broj eurodolara – neosiguranih dolara koje izdaju strane banke, a ne Federalne rezerve – i dalje globalno cirkulira. Stablecoini bi mogli odgovoriti na tu potražnju i ponuditi sigurniju te transakcijski učinkovitiju alternativu. Osim toga, s obzirom na to da njihovi izdavatelji često ulažu u američke državne obveznice, povećana potražnja za njima mogla bi pomoći u ublažavanju tereta rastućeg državnog duga.

Određeni demokrati vide stablecoine kao sredstvo za jačanje financijske inkluzije i razgradnju pristranih bankarskih sustava. Zastupnik iz New Yorka, Ritchie Torres, izjavio je za TIME kako vjeruje da oni mogu pomoći imigrantskim zajednicama u njegovoj izbornoj jedinici da brzo i jeftino šalju novac obiteljima na Karibima i u Latinskoj Americi, izbjegavajući visoke naknade za čekove ili lihvarske kamate.

'Mogućnost prijenosa tokeniziranog dolara brzinom blockchaina potencijalno može stvoriti jeftiniji, brži i pravedniji sustav plaćanja za najsiromašnije zajednice', izjavio je Torres. On je bio jedan od šest demokrata koji su glasali za STABLE Act, zakon koji je 2. travnja usvojen na Odboru za financijske usluge Zastupničkog doma.

Tko dominira tržištem stablecoina i kako je Trump uključen?

Trenutačno tržište stablecoina predvode dva glavna aktera: USDT, koji izdaje tether, i USDC, koji izdaje circle. Tether je osobito popularan izvan SAD-a, no regulatori su ga optuživali za pogrešne tvrdnje o veličini i sigurnosti svojih rezervi. Howard Lutnick, kojeg je Trump imenovao ministrom trgovine, ranije je imao financijske veze s tetherom.

Zakoni koji su trenutačno u razmatranju otvorili bi vrata mnogim drugim tvrtkama za izdavanje vlastitih stablecoina. Primjerice, kriptotvrtka World Liberty Financial odmah ga je najavila – što je još jedan u nizu Trumpovih nedavnih poteza u smjeru prihvaćanja kriptovaluta, uz federalnu pričuvu u bitcoinu i lansiranje meme coina.

Najava stablecoina World Libertyja izazvala je burne reakcije i zabrinutost da bi Trump mogao imati izravan financijski interes u industriji koju bi njegova administracija trebala regulirati.

Maxine Waters, demokratkinja iz Kalifornije i dugogodišnja zagovornica regulacije stablecoina, izjavila je da se snažno protivi svakom zakonu koji bi Trumpu omogućio vlasništvo nad stablecoinima. French Hill, republikanac iz Arkansasa i predsjednik Odbora za financijske usluge Zastupničkog doma, rekao je pak da su Trumpove kriptoinicijative 'otežale zakonodavni proces'.

Kakvi se zakoni o stablecoinima razmatraju?

Zastupnički dom i Senat izglasali su nacrte zakona – STABLE Act i GENIUS Act – koji definiraju pravila za regulaciju stablecoina, uključujući zahtjeve o vrsti i količini rezervi koje izdavatelji moraju držati. Sljedeći korak je usklađivanje dvaju zakona, s ciljem da konačni prijedlog stigne na stol predsjednika do ljeta.

Ako zakon bude usvojen, brojni financijski subjekti mogli bi pokrenuti vlastite projekte. Bank of America je, primjerice, najavila da će lansirati stablecoin čim to zakon dopusti. PayPal i Stripe također rade na svojim inicijativama.

Koje su glavne kritike zakona o stablecoinima?

U Washingtonu vlada snažan politički interes za donošenje zakona o stablecoinima, no neki zakonodavci izražavaju ozbiljne zabrinutosti.

Elizabeth Warren, jedna od najglasnijih skeptika što se toga tiče u Kongresu, upozorila je da legalizacija stablecoina može predstavljati sustavan financijski rizik, posebno u slučaju masovnog povlačenja sredstava. Podsjetila je na slučaj stablecoina UST iz 2022. godine, a koji je izgubio vezanost za dolar i kolabirao – izazvavši domino-efekt u cijelom kriptosektoru. Ipak, UST je bio algoritamski stablecoin, vrsta koju nacrt Stable Acta privremeno zabranjuje na dvije godine.

'Nacrtu zakona nedostaju ključne zaštitne mjere koje bi osigurale da stablecoini ne ugroze cijeli financijski sustav', rekla je Warren tijekom ožujskog saslušanja o Genius Actu. 'Prema ovom zakonu, izdavatelji stablecoina mogu ulagati u rizičnu imovinu – uključujući i onu koja je 2008. dovela do financijske krize.'

Kritičari također upozoravaju da nacrti zakona, onako kako su trenutačno napisani, omogućuju velikim tehnološkim tvrtkama poput Mete i X-a (bivšeg Twittera) da lansiraju vlastite valute, čime bi se samo koncentrirala korporativna moć.

'Ako ljudi misle da Big Tech već ima previše mogućnosti nadzora, zamislite što bi se dogodilo kada bi te kompanije imale pristup svim vašim financijskim podacima', izjavio je Arthur Wilmarth, profesor emeritus s Pravnog fakulteta Sveučilišta George Washington. 'U zakonima postoji vrlo malo toga, ako išta, što bi građane zaštitilo od takve razine nadzora', zaključio je.