istraživanje manpowera

Dok se muškarcima sviđa, žene ne vole video intervjue za posao

08.02.2018 u 13:22

Bionic
Reading

ManpowerGroup Solutions pitala je 14.000 trenutno zaposlenih ljudi, od 18 do 65 godina starosti, u 19 zemalja diljem svijeta, što im se sviđa, a što ne u današnjim procesima zapošljavanja. Izvještaj donosi uvide u globalne trendove u svijetu zapošljavanja, sklonosti kandidata pri odabiru tehnologija koje koriste u potrazi za zaposlenjem, ali i ukazuje na određene razlike u zemljama među generacijama i spolovima

Razgovor za posao putem video-konferencije, metoda je koja se sve više koristi u procesu zapošljavanja. Poslodavci vjeruju kako na taj način mogu ranije uočiti postojanje 'mekih' vještina kod kandidata koji se prijavljuju za posao.

'Tehnologije kao što su Skype, Google Hangout i slične, kao tehnologije putem kojih se može obaviti video-razgovor za posao, brzo su zaživjele. Izvrstan su alat kojim se može pristupiti kandidatima iz drugih gradova i država ili onima koji iz nekog razloga ne mogu putovati', kaže Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska.

Međutim, istraživanje je pokazalo da dvije trećine (58 posto) žena ne voli razgovor za posao obavljati putem tehnologija za video-konferencije, a nisu sklone ni izradi vlastitog video-zapisa u kojem se predstavljaju i govore o svojim profesionalnim iskustvima i karijeri.

Suprotno tome, više od polovice muškaraca nema ništa protiv video tehnologija. Štoviše, kad ih pitate koja vrsta razgovora za posao im je najdraža, 56 posto muškaraca će reći da su skloniji intervjuu putem video-konferencijskih tehnologija nego razgovoru uživo (48 posto). Ta promjena u sklonosti prema videu, zabilježena je prvi put od kada se ovo istraživanje provodi.

Spoznaja da spol itekako ima veze s time koliko se netko osjeća ugodno pri video-razgovoru za posao, pruža voditeljima ljudskih resursa širu sliku u osmišljavanju novih načina primjene tehnologija u procesu zapošljavanja.

Gledano iz obje perspektive, kandidata i voditelja ljudskih resursa, video donekle otežava proces upoznavanja osobe s kojom se razgovara o zaposlenju. Zato kandidatima treba omogućiti da izaberu onu metodu koja im pruža više kontrole nad procesom razgovora za posao, onu metodu i tehnologiju u kojoj se osjećaju ugodno i kroz koju mogu pokazati svoje najbolje strane.

Savjete o tome kako uspješno sudjelovati u video-razgovoru za posao, tvrtke trebaju postaviti tako da ih svi mogu pronaći, kako bi pomogle onima koji se sustežu od tog formata intervjuiranja u procesu zapošljavanja.

'Pomozite im tako što ćete napraviti video-priručnike o tome kako pripremiti prostor u kojem će se snimati, što trebaju napraviti kako bi ostavili najbolji dojam i kako se trebaju koristiti tom tehnologijom. To možete postaviti na internetsku stranicu tvrtke, a poveznicu na taj edukativni sadržaj možete im poslati na mobitel tekstualnom porukom ili porukom e-pošte ili kroz aplikaciju. Uz to, možete kandidatima predložiti da naprave vlastiti video i podignu ga na vašu internetsku stranicu. Napišite im koje sve informacije moraju priložiti uz video-zapis i što sve trebaju reći u snimci. Samostalna izrada video-prijave za posao pomaže kandidatima u samo-procjeni i omogućuje im vježbanje tog nastupa sve dok ne snime video s kojim će sami biti zadovolji i kojeg će s povjerenjem poslati potencijalnom poslodavcu', objašnjava Nebojša Biškup.

Odabir tehnologije kojom se poslodavac koristi u procesu zapošljavanja jasno govori o tome o kakvoj se tvrtki radi. Tvrtke koje su pronašle način koji će ženama video-intervjue učiniti ugodnijima, tvrtke su koje pro-aktivno reagiraju na tehnološke promjene, u skladu sa sklonostima ljudi koje žele privući. Takve tvrtke, naposljetku, pobjeđuju u globalnoj bitci za najdarovitije zaposlenike.

Istraživanje je provedeno u 19 zemalja (Argentina, Australija, Brazil, Kina, Kolumbija, Kostarika, Njemačka, Indija, Japan, Meksiko, Nizozemska, Norveška, Panama, Peru, Poljska, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države), a anketirani predstavljaju presjek prema dobi, visini prihoda, statusu zaposlenja (stalno zaposleni, povremeno zaposlenih, honorarci), funkcijama koje obnašaju i industrijama u kojima rade