Vlada Andreja Plenkovića konačno je u četvrtak objavila prijedlog Nacionalnog plan oporavka i otpornosti koji je podigao puno prašine u proteklih nekoliko tjedana. 'Danas ćemo usvojiti prijedlog, koji potom šaljemo na završno usuglašavanje Europskoj komisiji. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, za gospodarski oporavak na koji će ići sveukupno 47 milijardi kuna', kazao je Plenković, dodavši da bi na gospodarstvo trebalo ići 26,2 milijardi kuna, što je nešto više od 50 posto Nacionalnog plana. Na obnovu zgrada od potresa trebalo bi ići 6 milijardi kuna.
Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 milijarde kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 milijardi kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 milijardi kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 milijardi kuna, pet posto) te inicijativa ‘obnova zgrada’ s pet milijardi kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.
vezane vijesti
Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 milijardi kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi. Bude li potrebno, dodao je, Plenković. Hrvatska će do kraja 2023. godine moći zatražiti i zajmove u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27 milijardi kuna. Svaka komponenta Plana ima ‘digitalne’ i ‘zelene’ sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.
Prema projekcijama, s učinkom Plana oporavka i otpornosti predviđa se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2 umjesto 4,9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6,6 posto u 2022. umjesto 5,2 posto bez Plana te 4,1 posto u 2023. umjesto 2,7 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto i 2,7 posto u 2025. godini, umjesto 2,5 posto koliko se projicira bez NPOO-a.
Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka. Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.
U planu je i bolja pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, za dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo te smanjenje broja neriješenih predmeta općinskih sudova ukupno za najmanje pet posto do sredine 2026 godine. NPOO-om se planira i povećanje udjela djece između četiri godine do školske dobi koja su obuhvaćena ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81 prema 96 posto, što je cilj Europske unije.
Predviđena su i ulaganja u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta, radi povećanja stope zaposlenosti sa 66,7 na 70 posto do kraja 2024. godine. Reforme i politike na tržištu rada će doprinijeti stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje sto tisuća novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene.
S planiranih 2,5 milijardi kuna u zdravstvo uz ostalo se želi povećati stopa preživljenja od raka s 46 na 51 posto i time spasiti oko pet tisuća života. U planu je i nastavak funkcionalne integracije bolnica te jačanja dnevnih bolnica. Za obnovu zgrada nakon potresa namijenjeno je 12 posto NPOO-a, uz očekivano smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 posto za zgrade koje su obnovljene u okviru NPOO-a.
![[DOKUMENT] Država će u 2025. godini potrošiti 37 milijardi eura: Ovo su svi detalji](/media/thumbnail/500x300/2405873.jpeg?cropId=0)
