Slabljenje dolara posljedica je sve veće neizvjesnosti u američkoj politici, kao i smanjenja povjerenja u američke financijske instrumente, uključujući državne obveznice. Analitičari upozoravaju da bi to moglo izazvati lančane reakcije koje bi se prelile na cijeli svijet.

Sigurna utočišta jačaju, ali neki gube

Jedna od glavnih posljedica slabijeg dolara jačanje je drugih valuta. Japanski jen ojačao je više od 10 posto u odnosu na dolar, a švicarski franak i euro približno 11 posto. Od ostalih valuta, snažan rast zabilježili su meksički pezo (5,5 posto), kanadski dolar (više od četiri posto) te poljski zlot (više od devet posto). Posebno se ističe ruski rubalj, a koji je skočio više od 22 posto u odnosu na dolar.

No nije svima pomoglo slabljenje dolara. Vijetnamski dong, indonezijska rupija i turska lira došli su na rekordno niske razine u odnosu na američku valutu. Kineski juan također je doživio pad, iako se posljednjih tjedana uspio donekle oporaviti.

Olakšanje za središnje banke, ali i nove brige

Većina središnjih banaka diljem svijeta dočekala je pad dolara s olakšanjem jer se tako smanjuje realni teret duga za zemlje koje su se zaduživale u američkoj valuti, dok jačanje lokalnih valuta pomaže u obuzdavanju inflacije, čineći uvoz jeftinijim.

Adam Button, glavni valutni analitičar ForexLivea, ističe da većina središnjih banaka priželjkuje pad dolara između 10 i 20 posto. 'Snaga dolara godinama je predstavljala ozbiljan problem za gospodarstva, posebno ona koja imaju veze s američkom valutom', objašnjava Button.

PROČITAJTE JOŠ 'Igra se velika igra: Trump već ima nasljednika, Kinezi su majstori strpljenja, a Europa...'

Pad dolara daje centralnim bankama manevarski prostor za snižavanje kamatnih stopa da bi potaknule gospodarski rast. Europska središnja banka već je iskoristila taj trenutak i smanjila je kamatne stope za 25 baznih bodova, uz optimističnu procjenu da će inflacija dugoročno ostati na oko ciljanih dva posto.

Devalvacija kao opasna igra

Iako bi mnogi voljeli još oslabiti vlastite valute radi očuvanja izvozne konkurentnosti, analitičari upozoravaju da je devalvacija rizična, osobito za tržišta u razvoju. Wael Makarem iz Exnessa napominje da ta tržišta već trpe zbog visoke inflacije, rasta duga i mogućeg odlijeva kapitala. Devalvacija bi mogla samo pogoršati te rizike.

Osim toga, svaka namjerna devalvacija mogla bi biti shvaćena kao nepravedna trgovinska praksa, osobito u SAD-u, što bi moglo dovesti do novih carina i trgovinskih sukoba. Brendan McKenna iz Wells Farga dodaje da bi središnje banke radije izbjegle bilo kakve korake koji bi izazvali valutne ratove i još više destabilizirali globalno gospodarstvo, piše CNBC.

Švicarska u posebnoj situaciji

Poseban slučaj predstavlja Švicarska, čije gospodarstvo snažno ovisi o izvozu, pri čemu joj izvoz robe i usluga čini više od 75 posto BDP-a. Švicarski franak već godinama jača i time otežava njihovim tvrtkama poslovanje na inozemnim tržištima. Ako se priljev kapitala u franak nastavi, Švicarska narodna banka mogla bi biti prisiljena na drastične mjere da bi spriječila daljnje jačanje valute.

No svaka mjera slabljenja domaće valute nosi i opasnost od povećanja inflacije, što ograničava prostor za agresivne poteze.

Azija na tankom ledu

U Aziji je situacija posebno osjetljiva. Indonezijska središnja banka, primjerice, zbog volatilnosti domaće valute vjerojatno neće previše snižavati kamatne stope. S druge strane, Koreja i Indija imaju nešto više prostora za poticanje gospodarskog rasta smanjenjem kamata.

Analitičari upozoravaju da će trgovinski pregovori između velikih svjetskih sila odigrati ključnu ulogu. Ako dođe do smanjenja carina i popuštanja trgovinskih napetosti, središnje banke imat će manji motiv za umjetno slabljenje vlastitih valuta. U suprotnom, rastući protekcionizam mogao bi ponovno potaknuti borbu oko valutnih pariteta.