Krajem lipnja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavit će javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. U ovoj godini za tu namjenu Fond je osigurao 142 milijuna kuna
Iz FZOEU-a napominju da će građani imati barem dva mjeseca za prikupljanje dokumentacije te kako bi krajem ljeta započeli s prijavama. U pozivu će detaljno biti navedeni svi uvjeti i dokumentacija za prijavu.
Program se provodi u dva dijela, odnosno za dvije ciljne skupine, a to su svi građani vlasnici obiteljskih kuća te ranjive skupine građana koje se nalaze u riziku od energetskog siromaštva.
Od ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 20 posto ukupnih sredstava namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Ovoj kategoriji građana država će financirati predviđene mjere energetske obnove sa 100 posto potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća.
Preostalih 80 posto od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje namijenjeno je za sufinanciranje energetske obnove svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća. Njima će Fond osigurati do 60 posto sufinanciranja, dok će ostatak iznosa građani osigurati iz vlastitih izvora.
Energetska obnova obiteljskih kuća odnosit će se na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje – osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene, odnosno legalne.
Mogućnost prijave ovisit će i o energetskom razredu zgrade. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže. Spada li obiteljska kuća u kontinentalnu ili primorsku Hrvatsku, iskazano je to na energetskom certifikatu zgrade.
Obiteljska kuća je zgrada u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta: ima najviše tri stambene jedinice te građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 kvadratnih metara.
Mjere energetske obnove koje će se provoditi odnose se na povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu), zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom, cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE (sustavi sa sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju). Detaljniji tehnički uvjeti propisat će se u samom tekstu javnog poziva.
Sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu na poziv bit će također propisan u samom tekstu javnog poziva dok obavezna dokumentacija minimalno uključuje: energetski certifikat i Izvješće o energetskom pregledu prije energetske obnove te detaljnu ponudu opreme i radova. Navedenim dokumentima potvrđuje se zadovoljavanje tehničkih uvjeta propisanih u javnom pozivu.
U slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je glavni projekt, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ako je pak obiteljska kuća dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline, potrebno je odobrenje nadležnog tijela državne uprave za zaštitu spomenika kulture i prirode. Također će biti potrebno priložiti fotodokumentaciju postojećeg stanja, kao i dokaze o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine.
Podsjetimo na kraju, obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj, odgovornog za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini.
Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno, ističu u Fondu, prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.