Velika je to prijetnja ionako klimavom svjetskom gospodarstvu – zbog vala napada na trgovačke brodove u Crvenom moru, tvrtke su prisiljene svoje brodove slati dužim rutama kako bi izbjegle Sueski kanal. Moglo bi to u velikoj mjeri utjecati na isporuku robe u cijelom svijetu, ali i povećati cijenu uvezene robe
Otkako je Hamas napao Izrael 7. listopada, Hutiji, naoružana skupina koju podupire Iran i koja kontrolira veći dio sjevernog Jemena, dronovima i projektilima gađaju brodove u Crvenom moru. To je prisililo neke naftne i brodske kompanije da izbjegavaju Sueski kanal, što bi moglo omesti globalnu trgovinu i povećati cijene uvezene robe.
Otkako je Sueski kanal – žila kucavica za kontejnerske brodove i tankere – otvoren 1869., roba i gorivo iz Azije i s Bliskog istoka preko njega su stizali do Europe i SAD-a. Kroz ovaj kanal, koji je sada pod kontrolom Egipta, dnevno prođe oko 50 brodova, a od ponedjeljka su 32 preusmjerena, piše NYTimes.
vezane vijesti
Pritom valja napomenuti da gotovo 15 posto uvozne robe u Europu stiže morem iz Azije i Perzijskog zaljeva – a većina se transportira upravo preko Sueskog kanala.
Peter Sand, glavni analitičar tvrtke za analitiku tržišta brodova Xeneta, probleme u Sueskom kanalu opisao je kao 'sporo goruću katastrofu koja je tijekom vikenda eksplodirala'.
Mnoge zemlje sada će zajedničkim snagama pokušati riješiti ovaj sigurnosni problem kako bi osigurale slobodnu plovidbu – među njima i SAD, Britanija, Bahrein, Kanada i Francuska. Najavljeno je to nakon što je američki ratni brod oborio 14 dronova lansiranih s teritorija pod kontrolom Hutija.
U ponedjeljak je naftna kompanije BP objavila da obustavlja isporuke kroz Sueski kanal, navodeći kao razlog pogoršanje sigurnosne situacije. Tvrtke koje prevoze proizvode poput igračaka i elektronike iz Azije u velikim kontejnerskim brodovima, također su najavile obustavu slanja brodova tom rutom.
Brod jedne takve kompanije – Maerska - napadnut je naime prošlog tjedna. Iz Maerska su u utorak rekli da će svi njihovi brodovi koju putuju prema Crvenom moru biti preusmjereni preko Rta dobre nade. Obilazak Afrike je u ovom slučaju, kažu iz tvrtke, brža i izvjesnija opcija za njihove kupce.
Do nestabilnosti u blizini Sueskog kanala dolazi u trenutku kada je zbog suše smanjen kapacitet Panamskog kanala – još jedne ključne karike u globalnim opskrbnim lancima. Dok se oko 12 posto svjetske trgovine odvija preko Sueskog kanala, pet posto otpada na Panamski kanal. Tvrtke čiji brodovi zaobilaze kanale, moraju potrošiti milijune dolara više na gorivo. Primjerice, plovidba iz Singapura u Rotterdam preko Rta dobre nade umjesto preko Sueskog kanala, produžila bi to putovanje za 40 posto.
Ruta preko Rta dobre nade mogla bi povećati cijenu puta od Azije do Europe i nazad za otprilike milijun dolara, rekao je Sand. Neke cijene dostave su, kako kaže, posljednjih dana već skočile za 20 posto.
