Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja, tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, te patenti visoke tehnologije i investicije u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.

'Treba primijetiti da je, za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost Hrvatske ipak porasla. S obzirom na to da sve zemlje digitalizaciju vide kao ključnu polugu povećanja konkurentnosti, za veći pomak na ljestvici trebat će učiniti još više napora i sada je pravi trenutak za to', izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge, i dodao: 'Kao primjer navodim nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radiofrekvencijski spektar povećane privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu, koje su ovom izvješću naglašene kao jaka točka. S druge strane kao slaba točka je ocijenjen razvoj te primjena tehnologije, a što bi se moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta, čime bi ICT firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja. U posljednjih nekoliko godina zalažemo se za ovu promjenu i trenutak otvaranja novog financijskog razdoblja EU-a najbolji je trenutak za to.'

Daleko najlošije stojimo u području spremnosti za budućnost, a ova kriza nam je pokazala koliko je važno upravo u nepredvidljivim vremenima imati izdržljivo i stabilno gospodarstvo koje je dovoljno agilno za brze prilagodbe novim situacijama i modelima rada. HUP ICT kontinuirano upozorava na nužnost digitalne transformacije javne uprave i posebno privatnog sektora, a što bi se moglo realizirati i kroz skorašnje razgovore s Ministarstvom gospodarstva na kojima će se otvoriti tema ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća iz programa oporavka i otpornosti te regionalne konkurentnosti.