Udruženje mirovinskih fondova, ocjenjujući da drugi mirovinski stup nije promašaj, upozorilo je danas da eventualno otvaranje opcije povratka iz II. u I. stup otvara čitav niz tehnički nerješivih problema koji bi mogli dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala.

Problem mirovinskog sustava nije II. nego I. stup. Drugi mirovinski stup nije promašaj, predstavlja osobnu imovinu članova koja će uz nužno povećanje stope doprinosa biti jedini siguran temelj primjerene mirovine u budućnosti, ističe se u priopćenju Udruženja mirovinskih fondova.

U Udruženju mirovinskih fondova smatraju da jedino postojeći mirovinski sustav uz dorade koje mirovinski fondovi već duže vrijeme predlažu, mogu dugoročno donijeti najbolje moguće mirovine svojim članovima.

Pritom ističu da drugi mirovinski stup predstavlja temelj mirovinske reforme. Na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova danas je u prosjeku oko 15 tisuća kuna što predstavlja osobnu imovinu i štednju za mirovinu.

Iz Udruženja mirovinskih fondova predlažu kratkoročne i dugoročne mjere za rješavanje pitanja mirovina.

Kratkoročne mjere obuhvaćaju priznanje umirovljenicima iz drugog stupa prava na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup.

Predlažu i da se umirovljenicima koji su dobrovoljno izabrali drugi stup omogući u trenutku umirovljenja izbor povratka u prvi stup ukoliko im je to povoljnije, ali nakon što im se prizna proporcionalno pravo na dodatak na mirovinu.

Sa te dvije mjere sigurno bi se u sljedećem kraćem periodu riješio problem nepovoljnijeg izračuna mirovina iz kombiniranog sustava u usporedbi s mirovinama samo iz I. stupa, kažu u Udruženju navodeći da kako se radi o malom broju umirovljenika, a sredstva koja su za to potrebna zanemariva su.

Dugoročne mjere koje predlaže Udruženje sastoje se od nekoliko mjera, prva se odnosi na povećanje stope izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen godišnje tijekom narednih pet godina.

Zatim, predlaže se uvođenje tri različita portfelja u obvezne mirovinske fondove. Konzervativan ne bi smio imati dionice, srednji portfelj bi smio imati do 30 posto dionica, a dinamički portfelj bi mogao imati do 60 posto dionica. Članovi do 40 godina starosti išli bi u dinamički portfelj, muškarci do 55 godine, a žene do 50 godine života u srednji portfelj, a stariji od toga u konzervativni portfelj. Time bi se omogućilo da mlađe generacije imaju višu stopu prinosa u vrijeme kad mogu nositi rizik, dok će se gotovo u potpunosti eliminirati rizik gubitaka pred samim umirovljenjem.

Nadalje, predlaže se i postupno liberalizirati ulaganja mirovinskih fondova van Hrvatske i prije ulaska u EU, liberalizirati ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova te uvesti porezne olakšice za poslodavce za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove.