Gdje su tu obrtnici i poduzetnici, koji također imaju takve kredite, upitali su u utorak iz HOK-a, naglašavajući u priopćenju da se i dalje ne vodi briga o obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima koji bi trebali ovu državu izvući iz krize.

'Iako se mjera odnosi na sve potrošačke kredite, bez obzira na vrstu i visinu iznosa, mi obrtnici kao fizičke osobe nismo uključeni u tu skupinu, što smatramo diskriminacijom u odnosu na one građane, koji su primjerice, sredstvima iz kredita u iznosu većem od milijun kuna ulazili u špekulativne investicije. Pitanje je, je li pravedno da se takvim građanima pomaže, a nas obrtnike ostavlja u dužničkom ropstvu', izjavio je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec

Pritom upozorava da broj obrta opada iz dana u dan, da je u krizi izgubljeno više od 20 tisuća obrta i 50 tisuća radnih mjesta.

'Više od 24 tisuće obrtnika je u blokadi, ne može platiti davanja državi ni isplatiti plaće radnicima. Stoga smo nezadovoljni činjenicom da smo opet zanemareni, kao da 180 tisuća radnih mjesta u obrtništvu, u trenutku kada vlada velika nezaposlenost, za državu ne znači ništa', ističe Ranogajec.

Pita kako će radnici podmirivati kredite, ako propadne poslodavac koji također ima kredit u švicarcima. Mora mu se pomoći da zadrži radna mjesta, isplati plaće i davanja državi, smatra Ranogajec.

Napominje kako obrtnici podržavaju Vladina nastojanja za pronalaskom adekvatnih rješenja za zadužene radnike zaposlene kod obrtnika, ali istovremeno traže pomoć i za sve poslodavce koji su u problemima iz istog razloga kao i njihovi djelatnici.

HOK poziva ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa da se hitno uključi u rješavanje ovog problema i zaštiti interese obrtnika te pokrene inicijative za spašavanje resora koji mu je povjeren.