Eksploatacijsko polje Slatina 2 nalazi se na području Općine Čađavica te je 15 kilometara udaljeno od Slatine. Geo Power Zagocha sklopila je s Ministarstvom gospodarstva Ugovor o eksploataciji geotermalne vode na razdoblje od 25 godina i s mogućnošću produženja.

Sredinom kolovoza ove godine započeli su radovi na izradi razradne bušotine Podravska Slatina GT-6.

GTE Zagocha proizvodit će električnu energiju iz tople vode ispod same lokacije elektrane. Očekivano bušenje je do impresivnih 5000 metara dubine, a ovu zahtjevnu operaciju izvodi tvrtka CROSCO.

Kako napreduje bušenje - jeste li imali kakvih neugodnih iznenađenja?

Zasad sve ide prema planu. Nismo imali većih problema i trenutno smo pred ulaskom u samo ležište geotermalne vode. Provodimo karotažna mjerenja, odnosno mjerenja fizikalnih svojstava stijena u bušotini. Planiramo osiguranje kanala bušotine spuštanjem zaštitnih cijevi i cementacijom. Tada slijedi i sam ulazak u geotermalno ležište.

Na kojoj ste trenutno dubini?

Sad smo na dubini od 4141 metar. Ležište se nalazi između 4160 i 5000 metara. A samim bušenjem vidjet ćemo koji ćemo interval ležišta raskriti. Plan je ići prema tih 5000 metara.

Koja je temperatura geotermalne vode?

Mjerenja na prijašnjim bušotinama, koja smo radili u svrhu istraživanja geotermalnog polja, pokazala su temperature veće od 190 stupnjeva Celzijevih. Nadamo se istim ili većim, iznad 200 stupnjeva. Što je temperatura vode veća, to je i veća njezina iskoristivost na površini. Ali ne puno više od 200 stupnjeva, jer to stvara ograničenja za opremu. Idealna temperatura je između 190 i 200 stupnjeva.

Kada bi elektrana trebala krenuti s proizvodnjom električne energije?

Trenutno nam je glavni cilj dokazati kapacitet geotermalnog ležišta. Uz temperaturu, moramo provjeriti sastav i kvalitetu vode. Ako bi sve išlo svojim tijekom i pratilo zacrtane rokove, što zakonske, što naše vezane za dobavu opreme, elektrana bi mogla biti funkcionalna do kraja 2028. godine. Trenutno smo najrazvijeniji geotermalni projekt u Hrvatskoj. Jedina dosad izgrađena geotermalna elektrana u Hrvatskoj, Velika 1 u Cigleni kod Bjelovara, nažalost više nije u funkciji. Samo mi imamo ishođeno energetsko odobrenje, ugovor o eksploataciji na 25 godina i dozvolu za pridobivanje geotermalnih voda. To su tri finalna dokumenta s kojima se ide u fazu eksploatacije, u kojoj se sad nalazimo.

Koji je princip rada geotermalne elektrane? Može li se potrošiti voda iz ležišta?

Logika geotermalnog ležišta je da se radi zatvoreni ciklus s proizvodnim i utisnim bušotinama. Tehnologija ORC jamči zatvoreni, a time i najčišći sustav proizvodnje električne energije. Voda koja se pridobije na površinu iskorištava se kroz geotermalnu elektranu. Ona predaje svoju toplinu radnom mediju koji generira električnu energiju. Ohlađena voda na oko 70 stupnjeva reinjektira se kroz utisne bušotine nazad u ležište. Ono što uvjetuje proizvodnju je praćenje tlaka u ležištu. Tlak je mehanizam koji gura proizvodnju i on je najvažniji. Dokazano je da geotermalno ležište, ako se sve radi po pravilima struke, može biti aktivno više od 45 godina. U samom ugovoru o eksploataciji naveden je rok od 25 godina, s time da postoji mogućnost produljenja.

Geotermalno polje nalazi se na području Općine Čađavica. Osim električne energije, koje će još koristi elektrana donijeti lokalnoj zajednici?

Za lokalnu zajednicu geotermalna elektrana je idealna investicija jer zauzima vrlo malu površinu zemljišta. Najmanja je zauzetost površine u odnosu na priključnu snagu. U odnosu na solare je deset puta manja, a u odnosu na vjetar 4 puta manja. Istodobno, geotermalne elektrane su ekološki najprihvatljivije jer ne utječu na okolna zemljišta, nema zagađenja i nema otpada koji bi trebalo zbrinjavati. Na lokalnoj razini otvaraju se nova radna mjesta i na taj se način izravno utječe na demografiju lokalne zajednice. U elektrani će raditi 15 do 20 djelatnika.

Može li se ohlađena voda iz ležišta koristiti za dodatne potrebe općine ili lokalnih tvrtki?

Moguća primjena otpadne topline iz GTE je doista široka. Nakon proizvodnje električne energije, a prije nego što se ohladi već korištena topla voda, ona bi se još jednom mogla iskoristiti i za potrebe lokalne zajednice – u staklenicima, plastenicima, sušarama, za uzgoj ribe, grijanje itd. Ista bi se mogla koristiti i u svrhe grijanja za industrijska postrojenja ili stambene komplekse, naravno ukoliko je sama lokacija geotermalnog ležišta i infrastrukture zadovoljavajuća.

Ima li Općina Čađavica financijske koristi od toga što se ležište i buduća elektrana nalaze na njenom području?

Naravno. Morate znati da geotermalna energija, u usporedbi s ostalim obnovljivim izvorima energije, donosi najveća davanja državi i lokalnoj zajednici kroz najduži period jer je životni vijek elektrane najmanje 40 godina. Njima se, naime, raspoređuje pet posto prihoda od prodane električne energije, ali i fiksna naknada za zauzetost zemljišta. U konkretnom slučaju GTE-a Zagocha, radi se o godišnjim prihodima većim od 500.000 eura u slučaju države i općine, s tim da najveći dio toga ide općini te dodatnih 300.000 eura koji se isplaćuju županiji.

Postoji li još uvijek rizik da se ležište kod Slatine pokaže neisplativim i da se elektrana ne izgradi?

Sam proces izrade dubokih bušotina je veoma tehnološki zahtjevan te sa sobom uvijek nosi veliki geološki rizik. Čak 22% od svih ukupno izrađenih bušotina na svijetu rezultirale su gubitkom kanala bušotine ili su napuštene. Tijekom istražne faze radova, na polju Slatina 2, proveli smo sve potrebne pripremne radnje te smatramo kako smo stekli kvalitetna saznanja o podzemlju i utvrdili glavne geološke značajke. S obzirom na sve to i sam rizik je donekle manji. Opet, geološki rizik, a posebno onaj tehnološki pri izradi dubokih bušotina još uvijek su prisutni.

Koštaju li projekti geotermalne energije više od solara i vjetra?

Investicija u geotermalni projekt daleko je veća u odnosu na vjetar i solar, a povrat investicije je duži. Upravo zbog ogromne početne investicije, kao investitor u geotermalne projekte pojavljuju se samo velike tvrtke. U Hrvatskoj ih je tek četiri do pet. Naime cijena realizacije geotermalne elektrane po MW-u priključne snage iznosi više od šest milijuna eura, za solare iznosi 0,5 milijuna eura, a za vjetroelektrane 1,3 milijuna eura. Samo istražna faza traje pet godina i iznimno je skupa. Investicija u jednu bušotinu iznosi oko 15 milijuna eura, a na jednom istražnom polju u pravilu je četiri ili više bušotina.

Jesu li banke zainteresirane za financiranje razvoja geotermalnih elektrana?

Zbog svih rizika koje sam spomenuo, kao i kompleksne strukture same investicije, geotermalni projekti nisu u mogućnosti privući financiranje banaka u fazi istraživanja. Istražnu fazu u cijelosti financira investitor, a banke su voljne kreditima podržati geotermalne projekte tek kada prođe rizična faza, to jest nakon potpisivanja ugovora o eksploataciji i premijskog ugovora za otkup električne energije (PPA). Opet, prednosti geotermalne energije tolike su da nadmašuju sve zapreke koje sam spomenuo. Glavno pitanje je samo koliko vas država potiče i daje li priliku da se razvije geotermalni potencijal, a koji je neupitan u Hrvatskoj.

Potiče li država na pravi način geotermalne projekte?

Nažalost, država ne da olakšava investicije, već ih koči. Još uvijek čekamo da Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) raspiše natječaj za dodjelu tržišne premije kako bismo dobili garantiranu otkupnu cijenu električne energije te potpisali premijski ugovor. To su za naš projekt trebali napraviti još prije godinu dana, a do danas ništa po tom pitanju nije napravljeno. Imamo ishođeno energetsko odobrenje i postojala je slobodna kvota za geotermalnu energiju do 20 MW. Znači, imali smo posložene sve preduvjete, ali natječaj nije raspisan. Kao primjer države koja ulaže u geotermalnu energiju i potiče razvoj projekata naveo bih Njemačku koja kroz premijski model investitorima nudi garantiranu otkupnu cijenu od 252 EUR/MWh.

Može li se to riješiti do kraja ove godine?

Zapreke koje trenutno priječe razvoj geotermalnih projekata država bi mogla relativno jednostavno riješiti do siječnja 2025. godine. Ministarstvo gospodarstva trebalo bi donijeti i prihvatiti NECP (Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje 2021. – 2030.) te u tom planu osigurati dostatne kvote za razvoj geotermalnih projekata. Te je kvote potrebno uskladiti s dozvolama za istraživanje geotermalnih voda, onima koje je Ministarstvo gospodarstva već izdalo. Dodatno, potrebno je osigurati premijski model poticanja, za koji HROTE treba raspisati Javni natječaj za dodjelu tržišne premije radi poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. U suprotnome, zbog zahtjevnosti razvoja geotermalnih projekata, prije 2030. u Hrvatskoj uopće neće biti moguće proizvoditi struju iz geotermalnih izvora.

Projekt razvoja geotermalne elektrane GTE Zagocha tvrtke Geo Power Zagocha predstavlja značajan korak prema energetskoj neovisnosti Hrvatske, koristeći geotermalnu energiju kao stabilan i ekološki prihvatljiv izvor. Uz tehničke i ekološke prednosti, ovaj projekt donosi brojne benefite za lokalnu zajednicu, uključujući nova radna mjesta i stabilne prihode, a dugoročno može služiti i kao model održivog razvoja u obnovljivim izvorima energije. Iako su izazovi prisutni, uključujući financijske i regulatorne prepreke, uspješan razvoj GTE Zagocha mogao bi otvoriti put i drugim sličnim projektima te učvrstiti poziciju Hrvatske kao lidera u korištenju geotermalne energije unutar Europske unije.

Za kraj, odakle Vaš osobni interes za geotermalnu energiju i koji profili stručnjaka su potrebni za razvoj ovakvog projekta?

Po struci sam mag. ing. naftnog rudarstva, a diplomirao sam na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Iako se moja struka primarno veže uz istraživanje nafte i plina, zbog specifičnih znanja možemo znatno pridonijeti razvoju geoterme, a to znači i energetskoj tranziciji. Trenutno na projektu radi tim od osam stručnjaka iz različitih STEM područja, najviše iz naftno-rudarske i geološke struke te građevinarstva i strojarstva. Imamo planove i za povećanje broja zaposlenih iduće godine. Osim već navedenih struka, tim planiramo proširiti i sa stručnjacima iz kemijskog i procesnog inženjeringa te elektrotehnike. Upravo taj multidisciplinarni pristup i činjenica da je svaka elektrana "skrojena po mjeri", za mene predstavlja i najzanimljiviji aspekt rada u geotermalnom sektoru.