Nakon javne rasprave koja traje samo tri dana i zatvara se u četvrtak, zakon ide u Hrvatski sabor na izglasavanje po hitnoj proceduri. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 17.690 korisnika mirovine sada radi i prima mirovinu i taj se broj utrostručio od reforme iz 2018., koja su omogućini posao i mirovina.

Kako u Hrvatskoj ima više od 215.000 korisnika obiteljske mirovine koja u prosjeku iznosi slabašnih 2096 kuna i kako su većina tih korisnika udovice i udovci, Vlada se nada da će se njihovim otvaranjem tržištu rada situacija popraviti. Vladine projekcije pokazuju je da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1100 osoba, 2022. godine 3200 te da bi se u 2023. popeo na 4100 umirovljenika.

Je li ovaj prijedlog zakona dobar i hoće li potaknuti korisnike obiteljskih mirovina da rade, upitali smo ekonomista Damira Novotnija, koji kaže kako se za dobra rješenja trebalo samo pogledati što radi Njemačka, koja je poznata po velikom broju umirovljenika u svijetu rada.

Nijemci su liberalizirali ulazak umirovljenika u svijet rada prije 12 godina i tamo ne postoje nikakva 'birokratska' ograničenja kakva su pak uz polovična rješenja hrvatska karakteristika, smatra Novotny:

'Hrvatska ima strukturni manjak radnika, u svim sektorima, a istovremeno strukturne viškove, nezapošljive ljude. Nama se oko 300.000 vitalnih stanovnika odselilo a imamo i milijun i pol ljudi koji su relativno mladi a ne rade, naš prosječni umirovljenik ima manje od 60 godina. Poslodavcima se mora omogućiti da nađu iskusne ljude, koji mogu dati veliki doprinos stvaranju vrijednosti, to je bio motiv u Njemačkoj', kaže naš sugovornik.

Vezati status umirovljenika s bilo kakvim restrikcijama za povratak na tržište rada je bila i ostala naša značajka, iako postoji jasna potreba za povratkom takvih ljudi na tržište. 'U nekom birokratskom sklopu je osmišljeno da se ljudima da mogućnost za pola radnog vremena. To je nepotrebno jer se u cijeloj EU otvara tržište rada prema umirovljenicima koji mogu i žele raditi. Nisu svi motivirani niti financijski, neki ljudi žele nastaviti raditi', poručuje Novotny uz opasku kako je u Austriji sreo vlasnika restorana koji ima 85 godina i čiji je konobar imao više od 80 godina.

'Morate osloboditi tržište rada, jer mirovina nije poklon od države, ona je zarađena. To nam je potrebno jer nećemo imati nikakav tempo razvoja s milijun i pol ljudi koji ne rade ništa', zaključio je.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović pozdravlja izmjene, ali za Jutarnji list tvrdi da su samo djelomično ispunjeni njihovi zahtjevi:

'U mnogim zemljama postoje različiti statusi i ograničenja do kojeg iznosa umirovljenici mogu zaraditi, a da pritom ne gube pravo na mirovinu. Mi se zalažemo za novi model obiteljske mirovine, da se uz osobnu stekne pravo i na dio mirovine pokojnog bračnog druga, spomenuta ograničenja odnose se mahom na zemlje koje imaju takav model. Vladi smo pokušali objasniti da što se tiče regulacije prava na rad onih koji primaju obiteljsku mirovinu to najviše pogađa žene jer čak 93 posto su žene, i to je najsiromašniji dio populacije čija mirovina iznosi tek 29 posto prosječne neto plaće. Prisiljene su raditi, i to na crno, pa je onda bolje legalizirati, kao što su to učinile i druge zemlje'.