Vlada za ovu godinu planira uštedjeti oko 560 milijuna kuna na naknadama za građane i kućanstva, ali i na braniteljskim povlasticama. Gdje će se konkretno rezati iz proračuna je nečitljivo. Jedine dvije veće brojke su smanjenje sredstava za prijevoz srednjoškolaca za 94 milijuna kuna te uštede na trajnim novčanim pravima branitelja (osobna invalidnina, obiteljska invalidnina, naknade i drugo) za 55 milijuna kuna
Iz Banskih dvora su puštene informacije kako će se naknade smanjiti strožom primjenom imovinskog cenzusa. Za većinu socijalnih naknada on već sad postoji samo što ga se zaobilazilo, dok bi za braniteljske povlastice to bila novost. Subvencije za prijevoz srednjoškolca također će se vezati za imovinski status.
Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić koja bi trebala biti najpozvanija da govori o toj temi u izjavama za novinare malo toga je razjasnila. Proračun njezinog ministarstva gotovo je identičan prošlogodišnjem i iznosi oko 4,7 milijardi kuna.
'Neće biti smanjenja zajamčenih minimalnih naknada već će se one za neke skupine i povećati pravednijom raspodjelom. Najavljene uštede odnose se na ostala socijalna davanja koja nisu pod našim ministarstvom. Za braniteljske naknade zaduženo je Ministarstvo branitelja', rekla je Juretić dodajući kako se neće smanjivati dječji doplatak koji bi se, barem su tako tvrdili neslužbeni izvori, trebao prvi naći na udaru. Godišnje za njega država izdvaja oko 1,6 milijardi kuna.
Vladu posebno pritišće Bruxelles koji traži da se kriterije za dodjeljivanje braniteljskih naknada izjednače s onima koji se primjenjuju za ostale građane.
U zadnjem izvješću o Hrvatskoj Europska komisija je istakla nalaz revizije koja je pokazala da se novčane naknade i subvencije ne dodjeljuju uvijek dosljedno.
Europska komisija smatra da trenutačna struktura sustava socijalne zaštite ugrožava njegovu učinkovitost i u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti. Pritom najveći problem vidi u braniteljskim naknadama koje se dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus.
Smanjenje iznosa za trajna novčana prava branitelja za 55 milijuna kuna mogla bi značiti da je Vlada prihvatila sugestije EU birokrata.
Bivša ministrica socijalne politike, SDP-ovka Milanka Opačić kaže kako joj nije jasno na koje to naknade Vlada planira uvesti imovinski cenzus.
'Na sve što se nalazi unutar socijale već je uveden cenzus. Osim dječjeg doplatka za kojeg vrijedi dohodovni cenzus. Ako će se uvoditi cenzus na određene novčane naknade poput invalidnina ili rodiljnih naknada tad će to biti udar na najugroženije i najsiromašnije. Hoće li to značiti da će umirovljenici s nekom njivom ili većom kvadraturom stana ostati bez nekih naknada? Da će stan morati prodati? Ja to tako tumačim', rekla je za tportal Opačić.
Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu, pozdravlja uvođenje imovinskog cenzusa i traži da se provede revizija svih socijalnih naknada, ali upozorava kako bi se isti kriteriji trebali uvesti i za poticaje koje država plaća za treći mirovinski stup i stambenu štednju. Isto tako, smatra, da bi se trebalo preispitati trebaju li svi plaćati jednaku premiju za dopunsko zdravstveno osiguranje.
'Ako se to ne napravi, a uvede se cenzus na socijalne naknade tad se može govoriti o velikoj nepravdi i podvali. Ista socijalna prava bi trebala biti ujednačena za sve građane osim za one koji žive na potpomognutim područjima i Vukovaru. Uzmimo samo cijenu vrtića. Građani bi trebali plaćati istu cijenu za isti standard po načelu provjere prihoda i imovine. A sad je slučaj da je u Zagrebu cijena vrtića višestruko niža nego u drugim krajevima', ističe Bežovan koji smatra da će bilo kakvo diranje braniteljskih naknada biti veliki izazov za Vladu.
