Dug opće države krajem travnja ove godine iznosio je 356,1 milijardi kuna, što je za 18 milijardi kuna ili 5,3 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA) očekuju na razini cijele godine nastavak njegova rasta u apsolutnom iznosu uslijed rastućih potreba za financiranjem.
Prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom i unutarnjeg i inozemnog duga, pokazuju zadnji podaci HNB-a.
Tako je unutarnji dug veći za 7,6 milijardi kuna ili 3,5 posto u odnosu na kraj travnja 2021. godine te iznosi 225,9 milijardi kuna.
vezane vijesti
-
![Zbog rasta kamata svijet je na pragu dužničke krize. Kako stoji Hrvatska prije uvođenja eura i zašto bi nas u ponor mogle odvući nekretnine?]()
Zbog rasta kamata svijet je na pragu dužničke krize. Kako stoji Hrvatska prije uvođenja eura i zašto bi nas u ponor mogle odvući nekretnine?
-
![Pandemija, rat, kriza: Šri Lanka je pala, pogledajte koje još zemlje plešu na rubu bankrota]()
Pandemija, rat, kriza: Šri Lanka je pala, pogledajte koje još zemlje plešu na rubu bankrota
-
![Hrvatska na domaćem tržištu izdala nove obveznice u vrijednosti 1,2 milijarde eura]()
Hrvatska na domaćem tržištu izdala nove obveznice u vrijednosti 1,2 milijarde eura
Istodobno, inozemni dug uvećan je za 10,4 milijardi kuna ili 8,7 posto, na 130,1 milijardu kuna, a njegov rast posljedica je travanjskog izdanja euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura.
To odražavaju i podaci o rastu duga opće države i na mjesečnoj razini, i to za 13,55 milijardi kuna.
"Obzirom da su sredstva prikupljena izdanjem euroobveznica korištena za refinanciranje euroobveznice koja je dospjela 30. svibnja 2022., već u svibnju očekujemo smanjenje na promatranoj stavki", ističu iz RBA.
Na razini cijele godine, pak, očekuju nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega misle na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike.
"Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od 3 posto BDP-a", zaključuju iz RBA.
Vlada očekuje da bi do kraja godine udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76,2 posto BDP-a ili za 3,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.
