U svibnju 2022. južnoazijska država Šri Lanka prvi put nije platila svoj dug. Vlada zemlje dobila je 30-dnevni poček da pokrije 78 milijuna dolara neplaćenih kamata, a na kraju ih nije platila.

Jučer je u zemlji proglašeno izvanredno stanje, a administracija vršitelja dužnosti predsjednika Ranila Wickremesinghea nastoji ugušiti socijalne nemire nastale uslijed gospodarske krize.

Ulični prosvjedi zbog ekonomske krize na Šri Lanki tinjali su mjesecima, a vrhunac im je bio prošlog vikenda, kada su stotine tisuća ljudi preuzele vladine zgrade u Colombu. Prosvjednici su optužili obitelj Rajapaksa i saveznike za nevjerojatnu inflaciju, nestašicu osnovnih dobara i korupciju.

Bloombergovo rangiranje ranjivosti državnog duga pokazuje rast rizika od dužničke krize u mnogim državama. Složena mjera rizika država od nemogućnosti plaćanja dugova obuhvaća četiri pokazatelja: prinos na državne obveznice, petogodišnji credit default swap (CDS), troškove kamata u odnosu na BDP te ukupni državni dug u postotku BDP-a, piše Visualcapitalist.com.

Na Bloombergovoj ljestvici trenutno je u najvećoj opasnosti od bankrota srednjoamerička država Salvador. Ova visokozadužena država samo na otplatu kamata izdvaja gotovo pet posto BDP-a. Za usporedbu, troškovi SAD-a za savezni dug iznose oko 1,6 posto BDP-a.

Kada se zbroje, nepodmireni dugovi Salvadora iznose 82,6 posto BDP-a. To se prema povijesnim standardima smatra visokim, ali danas mnoge zemlje imaju i gori omjer duga i BDP-a.

Investitori sa zebnjom iščekuju siječanj 2023., jer tada dospijevaju državne obveznice Salvadora vrijedne 800 milijuna dolara.

Salvador je lani postao prva zemlja na svijetu koja je usvojila bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja. Međunarodni monetarni fond (MMF) kritizirao je ovu odluku početkom 2022., pozivajući zemlju da opozove status zakonskog sredstva plaćanja. Gledajući unatrag, ova su upozorenja bila mudra jer je vrijednost bitcoina pala za 56 posto od tada do danas.

Iako to nije izravno povezano s rizikom od neplaćanja dugova u Salvadoru, otvara potencijalne načine za pomoć. Primjerice, veliki igrači u kriptoprostoru mogli bi biti voljni pomoći vladi da održi koncept 'usvajanja bitcoina kao nacionalnog sredstva plaćanja' živim.

Među europskim državama najveća opasnost od bankrota prijeti Ukrajini te je rangirana na osmom mjestu Bloombergove ljestvice.

Ruska invazija dovela je Ukrajinu u vrlo tešku ekonomsku situaciju, a ulagači procjenjuju da bi u slučaju ruskog preuzimanja kontrole nad tom zemljom postojeći dugovi ostali neplaćeni.

Taj je scenarij potaknuo rasprodaju ukrajinskih državnih obveznica te je njihova vrijednost pala na gotovo 30 centi po dolaru. To znači da se obveznica nominalne vrijednosti od 100 dolara može kupiti za 30 dolara.

Budući da se prinosi kreću u suprotnom smjeru od cijene, prosječni prinosi na te obveznice popeli su se na vrlo visokih 60,4 posto. Za usporedbu, prinos na 10-godišnju državnu obveznicu SAD-a trenutno iznosi 2,9 posto.

Među 25 najugroženijih država najviše je afričkih i južnoameričkih, a nakon Ukrajine najranjivija europska zemlja je Turska na 20. mjestu.

Tursko je gospodarstvo pod velikim pritiskom i s malo nade za poboljšanje u bliskoj budućnosti kao rezultat rusko-ukrajinskog rata, visokih cijena energije i hrane te nagle deprecijacije nacionalne valute lire.

Inflacija je u lipnju dosegnula 78,6 posto, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan posljednjih nekoliko godina odbijao je značajno podići kamatne stope kako bi usporio galopirajući rast cijena.

Premda je država relativno nisko zadužena (43,7 posto BDP-a), prinos na obveznice skočio je iznad 10 posto, a trošak kamata na tri posto BDP-a.