Hoće li hrvatske tvrtke koje izvoze u BiH nakon ulaska u EU postati nekonkurentne zbog visokih carinskih barijera ili će na kraju ipak ostati postojeći carinski režim? Europska komisija, koja pregovara u ime Hrvatske, zalaže se za nastavak postojeće trgovine, ali bosanska strana nije spremna prihvatiti europske principe 'tradicionalne trgovine', piše Deutsche Welle
Ulazak Hrvatske u EU i primjena principa 'tradicionalne trgovine' neće promijeniti asimetriju u trgovinskom režimu, koji će nastaviti biti u korist pristupa bosanskohercegovačkih proizvoda na tržište EU-a, poručuju iz Bruxellesa.
Trgovinski režim EU-a i BiH je asimetričan od 2000. godine, što znači da 27 država članica još nema pun pristup bosanskohercegovačkom tržištu, dok je BiH od 2008. godine i stupanja na snagu Prijelaznog sporazuma zadržala povlašteni položaj koji proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ističu u Europskoj komisiji povodom zahtjeva Bruxellesa da se od 1. srpnja omogući nastavak i širenje bescarinskog izvoza iz Hrvatske i EU u BiH.
'BiH uživa gotovo potpuno slobodan pristup na tržište EU-a, u svih 27 zemalja koje ukupno imaju preko 500 milijuna stanovnika. To je važno izvozno tržište za BiH, dok istovremeno BiH ne omogućava isti pristup robi iz EU-a', objašanjava za DW glasnogovornik komesara za proširenje Peter Stano: 'Ulaskom Hrvatske u trgovinski režim EU-a europske dvadesetsedmorke mora se proširi i na tu zemlju. U svim prethodnim proširenjima to se završavalo preko principa tradicionalne trgovine nove članice i susjednih zemalja. U pitanju je standardna procedura kojim se omogućava nastavak postojeće trgovine.'
Isti princip sada je uzet kao prijedlog Europske komisije prilikom ulaska Hrvatske u EU, kažu u Bruxellesu. I dok u BiH ocjenjuju da se ovakvim zahtjevom zapravo traži 'kapitulacija' u pregovorima o dodatnom protokolu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i da BiH nije spremna na prihvaćanje principa tradicionalne trgovine, iz Europske komisije poručuju:
'Ovi protokoli neće promijeniti asimetriju u trgovinskom režimu koji će nastaviti biti u korist pristupa bh proizvoda na tržište EU', kaže Stano za DW. To znači da će BiH zadržati bescarinski pristup, sada s hrvatskim, uvećanom tržištu EU-a za gotovo sve proizvode', kaže Stano objašnjavajući da je europsko tržište i do sada bilo otvoreno za svu robu iz BiH, osim šećera, vina, teletine i ribe
Istovremeno, u Europskoj komisiji upozoravaju da će problem budućeg izvoza BiH u Hrvatsku, kao članicu EU-a, više biti povezan s neusklađivanjem zakonodavstva i standarda zemlje s europskim fitosanitarnim, veterinarskim i standardima u okviru sigurnosti hrane nego s koncesijama i kvotama.
'Usprkos svoj našoj tehničkoj pomoći i preporukama, BiH još nije uspjela ustpostaviti odgovarajuće procedure koje bi ispunjavale neophodne sigurnosne standarde. Entiteti i država nisu se još dogovorili o sistemu kontrole. Trgovinski režim BiH i budućih 28 članica EU-a ne smije biti talac nedostatka mogućnosti BiH da ispuni naše preporuke u području usklađivanja zakonodavstava', zaključuje Stano u razgovoru za DW.