Prije šest mjeseci bankarski makroekonomisti u prosjeku su očekivali pad BDP-a od 0,2 posto pri čemu se raspon kretao od -1,5 posto kod najpesimističnijeg ekonomista, do 0,5 posto kod najoptimističnijeg. Pri tome su dva ekonomista prognozirala rast, trojica pad, a jedan je bio 'na nuli'.

Šest mjeseci kasnije pesimizam se dodatno proširio među glavnim ekonomistima: sada svi prognoziraju pad, a prosjek se pomaknuo s -0,2 posto na -1,1 posto.

Pogoršana prognoza uvjetovana je promjenama na pozicijama investicija i izvoza. Dok se prije šest mjeseci očekivao njihov blagi rast, sada se očekuje blagi pad.

Ekonomisti ističu da su logične posljedice značajno pogoršanog očekivanja BDP-a nešto niži deficit tekućeg računa bilance plaćanja (praktički na nuli), veći fiskalni deficit (gotovo pet posto BDP-a) i veća stopa nezaposlenosti (17,4 posto prema metodi ILO).

Kada je riječ o financijskim parametrima, i tu se očekuju pogoršanja, ali blaga. Jedan ekonomist očekuje rast kamatnih stopa na tržištu novca do šest posto, no ostali ga u tome ne slijede.

Prinosi na državne obveznice malo su povećani u odnosu na ranije prognoze, tako da se sada očekuje prinos desetogodišnje obveznice iznad pet posto do kraja godine.

Tečaj, međutim, ostaje unutar ranije zacrtanog intervala između 7,5 i 7,6 kuna, samo ovoga puta malo bliže gornjoj granici intervala.