Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili pet milijardi više, rekao je Marić. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili dvije milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Porezni se prihodi sljedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna. Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija. 

Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je pet milijardi kuna više od proračuna za 2017. godinu, kazao je Marić. Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijarde kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.

Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić rekao je za tportal kako rebalans i projekcije budućih proračuna oslikavaju promjenu ponašanja u odnosu na prethodne godine, odnosno to da se danas nalazimo u povoljnom međunarodnom gospodarskom okruženju koje ostvaruje gospodarski rast i uživa povijesno niske kamatne stope. 

'Samim time vidimo i popuštanje kontrola rasta javne potrošnje, bilo da govorimo o masi plaća u javnom sektoru, bilo raznim transferima kućanstvima. Moram reći da je prethodna fiskalna prilagodba iz 2015. bila na prihodovnoj strani, znači bila je rezultat pozitivnog ekonomskog ciklusa, a time predstoji rizik da bismo u slučaju pogoršanja međunarodnog okruženja mogli zabilježiti pritiske na proširenje deficita i rast javnog duga', rekao nam je Šantić. 

On pozdravlja napore u smanjenju duga koje posebno treba podržati u kontekstu prihvaćanja eura, kao što pozdravlja i ciljani proračunski suficit 2020. godine, no isto tako naglašava strukturne probleme javnih financija koje neće biti moći riješiti bez reforme javne uprave i zdravstva. 

Na sličnom tragu kao Šantić je glavni analitičar Addiko banke Hrvoje Stojić. Prijedlogom proračuna je zadovoljan, no zaziva početak barem jedne ozbiljne reforme, poput reforme zdravstva, čiji bi rezultati bili brzo vidljivi na rashodovnoj strani proračuna. 

'Vladine pretpostavke rasta i inflacije su u redu, međutim i dalje se računa na dosta velik rast prihoda. Rast poreznih prihoda nije previše agresivan, realan je. Najveći pritisak je na izdvajanjima za obranu i povlaštene mirovine, ali one su i bile samo privremeno smanjenje, pa se moglo očekivati da će se vratiti', rekao je tportalu Stojić. 

'Ove brojke osiguravaju pad javnog duga, a ovaj proračun se može nastaviti po zadanoj dinamici i čekam da agencije za rejting pozitivno reagiraju, ali sljedeće godine treba početi s barem jednom ozbiljnom reformom. Počeo bih sa zdravstvom jer postoji viša razina pripremljenosti na reformu', dodao je Stojić. 

Hrvatska gospodarska komora (HGK) smatra da je Vladin prijedlog proračuna za 2018. realno planiran te da je riječ o nastavku kvalitetnih pomaka u javnim financijama, koje obilježava ubrzano smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga.

'Makroekonomske projekcije na kojima se temelji državni proračun za 2018. ocjenjujemo realnim i uravnoteženim, pa u tom kontekstu projekcije proračunskih prihoda ne bi trebale stvarati nerealna očekivanja na rashodnoj strani proračuna. U načelu, prihodi i njihova struktura realno su planirani, u skladu s očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, zaposlenosti i potrošnje', navodi se u komentaru HGK.

Marić je predstavio i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi, na 126,8 milijardi kuna. Pritom je istaknuo da su uštede učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, poglavito na kamatnim rashodima.

Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica. Transfer HZZO-u za povećane troškove za bolovanja iznosi pak 137,7 milijuna kuna, a KBC-u Split za projekt energetske učinkovitosti dodjeljuje se 27,2 milijuna kuna.

'Dakle 2018. je evidentno godina nastavka i poboljšanja rezultata započetog 2016., a nastavljenog 2017., i sada idemo dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a', naglasio je.