Vijeće EU-a usvojilo je ovaj tjedan preporuku za pomoć dugotrajno nezaposlenima u pronalasku novog posla, objavila je Europska komisija. Cilj smjernica, koje je Europska komisija predložila u rujnu prošle godine, poboljšanje je usluga podrške koje se nude osobama koje su nezaposlene dulje od godinu dana kako bi se olakšao i ubrzao njihov povratak na tržište rada
Više od 12 milijuna ljudi u Europi bez posla je dulje od godinu dana (5 posto radno aktivnog stanovništva). Unatoč gospodarskom oporavku i naznakama poboljšanja na tržištu rada EU-a, njihov se broj udvostručio u razdoblju od 2007. do 2014. i čini polovicu od ukupnog broja nezaposlenih.
Od 12 milijuna dugotrajno nezaposlenih u EU, više od 60 posto ih je bez posla već dvije uzastopne godine. Svake godine svaka peta dugotrajno nezaposlena osoba prestane tražiti posao te postane neaktivna.
Udio dugotrajno nezaposlenih u aktivnom stanovništvu među državama članicama jako se razlikuje te se kreće od 1,5 posto u Austriji do 19,5 posto u Grčkoj.
U Hrvatskoj, stopa dugotrajno nezaposlenih iznosi 10,1 posto (2014.), što je pet postotnih bodova više od europskog prosjeka, po podacima Europske komisije. Godine 2008. ta stopa iznosila je 5,3 posto, a 2005. 7,6 posto. Više od dvije godine u Hrvatskoj je nezaposleno 6,9 posto ljudi, 3,8 postotnih bodova više od prosjeka EU-a. Godine 2008. bilo ih je 3,9 posto, a 2005. 5,7 posto.
Preporuka Vijeća predviđa da svi ljudi koji traže posao, a nezaposleni su dulje od 12 mjeseci, dobiju od službi za zapošljavanje pojedinačnu temeljitu procjenu i ugovor o uključivanju na tržište rada koji sadržava konkretan i prilagođen plan za njihovo ponovno zapošljavanje prije nego što protekne 18 mjeseci otkako su izgubili posao.
‘Više od 12 milijuna ljudi u Europi pogođeno je dugotrajnom nezaposlenošću, koja je jedan od najvećih i najozbiljnijih izazova uzrokovanih gospodarskom krizom. Zbog dugotrajne nezaposlenosti sve je veći dio našeg stanovništva izložen opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti. Moramo im pomoći da se ponovno zaposle. Ne možemo pristati na gospodarski oporavak kojim se toliko Europljana ostavlja na cjedilu’, kazala je Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage.
Ugovor o uključivanju na tržište rada trebao bi se sastojati od prilagođenog plana za ponovno zapošljavanje dugotrajno nezaposlene osobe. Ovisno o postojećim uslugama u svakoj državi članici, taj ugovor može obuhvaćati mentorstvo, pomoć u traženju posla, dodatno obrazovanje i osposobljavanje, pomoć za stanovanje, prijevoz, usluge čuvanja djece i njege starijih, nemoćnih ili bolesnih osoba ili rehabilitaciju.
Ugovor bi se trebao provoditi preko jedinstvene kontaktne točke radi osiguravanja kontinuiteta i dosljednosti podrške. U njemu bi trebala biti jasno opisana i prava te odgovornosti nezaposlene osobe i organizacija koje pružaju podršku.
Preporukom se poziva i na aktivno sudjelovanje poslodavaca sklapanjem partnerstva s javnim tijelima šireći raspon njima namijenjenih usluga te nudeći im ciljane financijske poticaje. Države članice mogu provoditi ove preporuke uz potporu Europskoga socijalnog fonda (ESF).
