Bruxelles će time ponuditi zemljama u razvoju alternativu kineskoj politici velikodušnih investicija kojima Peking iskazuje svoju moć duž strateških trgovačkih ruta putem razvoja luka te energetskih i telekomunikacijskih mreža.

Prvi projekti europskog Global Gatewaya koji bi trebali biti realizirani odnose se na polaganje digitalnog kabela ispod Crnog mora, zatim podmorski optički kabel za povezivanje zemalja Sredozemlja i sjeverne Afrike te branu i hidroelektranu u Kamerunu.

Cilj Global Gatewaya je mobilizirati do 300 milijardi eura javnih i privatnih sredstava do 2027. za financiranje infrastrukturnih projekata EU-a u inozemstvu.

Za usporedbu, Kina je uložila gotovo 2,3 bilijuna dolara u gotovo 4000 inozemnih investicijskih i građevinskih projekata od 2005. godine. Od toga, projekti inicijative Pojas i put iznose oko 370 milijardi dolara, procjenjuje American Enterprise Institute, pri čemu se tempo izdataka usporava zbog ekonomskog utjecaja pekinške politike suzbijanja pandemije koronavirusa, ublažene tek krajem prošle godine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je na prošlomjesečnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a da Unija mora postati konkretnija ​​i postići vidljive rezultate na terenu. Taj je sastanak doveo do odabira prve serije projekata.

Uz to su europski dužnosnici poručili, piše Politico, da Global Gateway nije motiviran politikom. Ali ima nekih projekata koji mogu imati geopolitičke posljedice.

EU tako planira nekoliko većih investicija u dvorištu Kine, poput partnerstva za energetsku tranziciju s Indonezijom i projekta digitalnog povezivanja na Filipinima. Isto vrijedi za neke projekte u državama u susjedstvu Rusije, poput proizvodnje vodika u Kazahstanu, prometne veze u srednjoj Aziji, dva projekta u Mongoliji i hidroelektrane u Tadžikistanu.