Prošloga mjeseca protivljenje EU-a ujedinjenju dviju američkih tehnoloških kompanija, Amazona i proizvođača robotskih usisavača iRobota, bilo je dovoljno da tvrtke otkažu svoje spajanje vrijedno 1,4 milijarde dolara.

Zbog otpora EU-a i Adobe, proizvođač računalnog programa Photoshop, odustao je od planova za kupnju platforme za web dizajn Figma sa sjedištem u San Franciscu. Također, europska regulativa motivirala je američkog biotehnološkog diva Illuminu da proda Grail, tvrtku koja se bavi testiranjem raka.

Sve velike tvrtke u SAD-u i diljem svijeta sada se suočavaju s kritičnom odlukom: prilagoditi način na koji posluju agresivnijim zakonima EU-a ili se kladiti da će prevladati blaži propisi iz drugih zemalja u kojima posluju, piše Yahoo Finance.

'Briselski efekt'

Neke divovske tvrtke koje posluju globalno nisu spremne riskirati da se zamjere institucijama Europske unije, i dalje trećem najvećem svjetskom gospodarstvu i domu otprilike 450 milijuna ljudi.

Raste pritisak da se usvoji regulativa EU-a o poslovnoj usklađenosti čak i izvan njegove jurisdikcije, iako nije nov. Poznat je kao 'Briselski efekt', izraz koji je 2012. skovala profesorica prava na Columbiji Anu Bradford kako bi opisala kako agresivno zakonodavstvo EU-a izražava 'neviđenu i duboko podcijenjenu globalnu moć'.

'Tvrtke koje već posluju ili žele poslovati u EU odlučuju se uskladiti s propisima kako bi mogle komunicirati s potencijalnim potrošačima u EU', poručuje Meredith Kolsky Lewis s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Buffalu.

Duga povijest agresivnijeg reguliranja poslovanja od SAD-a

EU je upisao i neke rane pobjede. Godine 2001. antimonopolski sud Unije osudio je na propast 42 milijarde dolara vrijedno spajanje GE-a i Honeywella, iako je taj industrijski sindikat dobio odobrenje u SAD-u. Godine 2007. usvojeni su široki zakoni o zaštiti okoliša koji su natjerali kemijske tvrtke diljem svijeta da se pridržavaju novih ograničenja.

Posljednjih godina nastojanje da obuzda tehnološke divove postalo je središnji fokus Europske unije. Prvi veliki zakon o tehnologiji, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), stupio je na snagu 2018.

Osmišljen je za zaštitu privatnosti i sigurnosti potrošača te nameće obveze tvrtkama bilo gdje u svijetu sve dok 'ciljaju ili prikupljaju podatke povezane s ljudima u Uniji'.

EU je potom dodao još dva zakona u narednim godinama — Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama — koji pokušavaju obuzdati dominaciju velikih tehnoloških kompanija, poput Applea, Amazona, Mete i Microsofta, te sadržaj glavnih društvenih medija i web mjesta za e-trgovinu.

'Gdje propisi poput GDPR-a imaju najveći učinak? To je zapravo izvan Europe, u zemljama u razvoju', kaže Charles Kenny, ekonomist i viši suradnik u vošingtonskom think-tanku Center for Global Development. 'I mislim da je to tužno. Mislim da je to nešto što europski donositelji pravila i regulatori obično ne uzimaju u obzir.'

Kao odgovor na tehnološke propise koji uključuju GDPR, za koje je Kenny rekao da ne čine iznimke za startupe, skupina zemalja Afričke unije formirala je savez kako bi zagovarala pravila koja su više prijateljska prema poduzetnicima u siromašnim zemljama poput Sierra Leonea i Gane.

'Nije veliki problem za Google ili Facebook uskladiti se s tim zahtjevima. To je veliki problem za male tehnološke startupe', rekao je Kenny, dodajući da se slaže da su potrebne određene razine regulacije. 'Brinem se da bi se isto moglo dogoditi s ovim propisima o umjetnoj inteligenciji.'

EU ove godine namjerava primijeniti nova zakonska ograničenja u vezi s umjetnom inteligencijom nakon što su članice prošli tjedan najavile dogovor o prvom sveobuhvatnom zakonodavstvu u svijetu za reguliranje AI-ja.

Nova pravila usredotočit će se na upotrebu AI tehnologije i klasificirati stupanj regulacije ovisno o tome koliko je aplikacija rizična, s prepoznavanjem lica i određenim inovacijama koje zahtijevaju odobrenje prije nego što budu dostupne korisnicima. Savezni zakoni specifični za umjetnu inteligenciju još uvijek ne postoje u SAD-u i nije poznato hoće li biti doneseni.

Kombinacija dodatnih tehničkih propisa iz EU-a i zbunjenosti unutar SAD-a u pogledu vlastitih namjera znači više neizvjesnosti i daljnju složenost za globalna poduzeća, zaključila je Meredith Lewis.