Kako europsko gospodarstvo muku muči s izlaskom iz najteže financijske krize u proteklih nekoliko desetljeća, ministri financija zemalja EU-a zatražili su prošloga tjedna od Europske komisije i Europske investicijske banke (EIB) listu mjera i projekata koji bi potaknuli rast gospodarstva.

'Nemamo čarobni štapić, no treba nam rast, moramo potaknuti potrošnju bez daljnjeg zaduživanja. Treba nam pravi miks javnog i privatnog novca', kazao je francuski ministar financija Michel Sapin na prošlotjednom okupljanju u Milanu.

Gospodarstvo EU-a u prošloj je godini poraslo svega 0,1 posto, a bez posla je gotovo 25 milijuna građana, pa je stopa nezaposlenosti gotovo dvostruko veća nego u SAD-u.

Na hitnost situacije ukazuje to što bi Europska komisija i EIB prijedloge praktičnih mjera i investicijskih projekata za oživljavanje gospodarstva trebali pripremiti već do iduće sjednice ministara u Luxembourgu u listopadu.

Vezano za financiranje investicijskih projekata razmatraju se četiri ideje: talijanski dokument o novim instrumentima za financiranje kompanija, francusko-njemački prijedlog o tome kako privući investicije, poljski prijedlog o uspostavi zajedničkog EU fonda teškog 700 milijardi eura, te apel novog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera vezan za 300 milijardi eura vrijedan program investicija kojim bi se oživjelo posustalo europsko gospodarstvo.

Mantra o štednji u drugom planu, investicije u prvom

Investicije su među europskim ministrima nova popularna riječ koja je u drugi plan potisnula njemačku mantru o proračunskim rezovima. Njemačka je izložena pritisku Francuske i Italije da olabavi fiskalna ograničenja i posegne u izdašnu državnu blagajnu radi povećanja državnih investicija.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble podupire sva nastojanja u potrazi za ulaganjima, no prošlog je tjedna odbacio pozive upućene Berlinu da poveća javnu potrošnju s ciljem podupiranja gospodarstva eurozone koje je u drugom tromjesečju stagniralo.

U istupu pred ministrima financija zemalja EU-a okupljenima u Milanu, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi poslovna je ulaganja izdvojio među najvećim žrtvama financijske krize, navodeći kako su od 2008. smanjena za 20 posto.

'Nećemo svjedočiti održivom oporavku ako se to ne promijeni. Samo ako strukturne, fiskalne i monetarne mjere budu išle ruku pod ruku, eurozona će svjedočiti povratku za rast nužnih ulaganja', poručio je Draghi.

Za razliku od američkih kompanija, investicije europskih tvrtki ovise o zajmovima banaka, no banke su nesklone kreditiranju nakon teške krize koja je pogodila gospodarstvo. U Italiji, četvrtom najvećem gospodarstvu EU-a, krediti kompanijama smanjeni su za više od 70 milijardi eura od sredine 2011. a smanjuju se i dalje.

Sličan problem muči i ostale europske zemlje, kočeći tako oporavak gospodarstva. Isto tako, zemlje opterećene velikim dugovima, poput Italije i Francuske, raspolažu s premalo novca poreznih obveznika kako bi poticale kompanije.

Ograničenja monetarne politike

Anemičan rast gospodarstva eurozone naveo je nedavno Europsku središnju banku na daljnje labavljenje monetarne politike kako bi se potaknuo rast kreditiranja, investicija i potrošnje.

Tako je ECB smanjila ključne kamate s 0,15 na rekordno niskih 0,05 posto, najavila programe kupnje vrijednosnica s pokrićem u imovini (ABS) i pokrivenih obveznica, i dodatno povećala negativne kamatne stope na depozite banaka na njezinim računima s minus 0,1 na minus 0,2 posto.

No, i monetarna politika ima svoja ograničenja, pa je predsjednik ECB-a Mario Draghi nedavno izložio plan u tri točke, koji mediji već nazivaju 'Draghinomics'.

Prva je ubrzanje strukturnih reformi kako bi se potaknuo rast gospodarstva. No, anemičan rast eurozone nije samo posljedica strukturnih problema, nego i slabosti potražnje, koju koči politika proračunske štednje u nizu zemalja, jer se Europa godinama bori s dužničkom krizom, izazvanom povećanim fiskalnim deficitima i dugovima u perifernim članicama eurozone, kao što su Grčka, Španjolska, Portugal, Irska, Italija…

Zbog toga se druga točka 'Draghinomicsa' odnosi na smanjenje pritiska fiskalne konsolidacije na rast gospodarstva, ali uz zadržavanje niskih deficita i održivost dugova, dok treći element predstavlja kvantitativno i kreditno labavljenje, odnosno kupnja državnih obveznica i mjere za poticanje kreditiranja privatnog sektora, a time i potrošnje.

Premda vodeći dužnosnici u eurozoni također ističu da je nužno potaknuti investicije, pred Draghijem je još dug put da bi dobio podršku za svoj program. Jer, velike su razlike u prijedlozima kako potaknuti investicije i rast gospodarstva.

Francuska i Italija lobiraju za labavljenje fiskalnih pravila kako bi se mogla povećati državna potrošnja i smanjiti porezna presija, dok se Draghi, kao i Njemačka, protive popuštanju maastrichtskih pravila o udjelu proračunskog deficita od 3 posto, a javnog duga od 60 posto BDP-a. Njemačka se, pak, protivi Draghijevoj ideji o kupnji državnih obveznica…

Europski fond za ulaganja; paneuropsko tržište kapitala

U tom kolopletu različitih ideja, ali i interesa na 'makro' razini, jasnije obrise dobilo je tek nekoliko prijedloga za poticanje ulaganja.

Tako Poljska zagovara uspostavu europskog fonda za ulaganja vrijednog 700 milijardi eura, koji bi mogao biti financijski mehanizam za posebne namjene pod okriljem Europske investicijske banke, inače u vlasništvu država EU-a.

Talijanski prijedlog odnosi se, pak, na uspostavu paneuropskog tržišta kapitala na kojem bi novac mogle pribavljati manje kompanije, a temeljio bi se na zakonu o mini obveznicama iz 2012. koji omogućava izdanje vrijednosnih papira kompanijama čije dionice nisu u burzovnoj kotaciji.

To bio mogao biti dio unije tržišta kapitala, koja bi se temeljila na bankovnoj uniji u eurozoni, no to bi tražilo snažno uključivanje Londona, vodećeg financijskog središta u Europi.

Do konačne odluke ministara financija zemalja EU-a u kojem će se smjeru tražiti rješenja za poticanje investicija, potrošnje i gospodarstva proći će vjerojatno još dosta vremena, no je li napravljen korak dalje, bit će jasnije već na njihovom idućem sastanku u listopadu u Luxembourgu.