Štoviše, Europska komisija osmislila je plan REPowerEU kako bi značajno smanjila ovisnost o plinu iz Rusije već do kraja ove godine. 'Po našem mišljenju, uz čvrstu odlučnost zapadnog svijeta u uvođenju novih ekonomskih sankcija protiv Rusije, rizik od djelomične ili potpune zabrane izvoza ruskog plina (bilo EU-a, bilo Rusije) je povećan', pišu u RBA-i.

Stanje na europskom tržištu plina? Posljednjih godina uvoz pokriva između 55 posto i 65 posto europske potrošnje plina. Uvoz ruskog plina čini između 32 posto i 40 posto potrošnje. U 2021. Rusija je isporučila oko 163 milijarde kubnih metara plina u Europu (uključujući 15 mlrd. kubnih metara LNG-a), što je bilo 20 posto niže od prosjeka 2017.-2019.

Kao rezultat uskih grla na tržištu plina, uz snažan oporavak potražnje za njim na leđima snažnije ekonomske aktivnosti i oštre zime, europske cijene plina dosegnule su rekordnu razinu od 185 eura po MWh u prosincu. Nakon kratkotrajnog predaha tržište je brutalno reagiralo na rusku invaziju na Ukrajinu, zbog čega je 8. ožujka cijena plina dosegla 345 eura po MWh.

Je li cilj REPowerEU-a ostvariv u 2022. godini? Na prvi pogled cilj Europske komisije da smanji uvoz ruskog plina za 100 milijardi kubnih metara godišnje do kraja ove godine teško se čini ostvarivim bez značajnih rezova potrošnje. Glavni izazovi uključuju: nedovoljan kapacitet regasifikacije za povećanje godišnjeg uvoza LNG-a za 50 mlrd. kubnih metara, velika sredstva za punjenje skladišta plina na najmanje 90 posto popunjenosti do listopada (60 mlrd. eura) i nedostatak političke potpore za odgađanje postupnog ukidanja proizvodnje energije iz ugljena i nuklearne energije.

'Na temelju naše analize zaključujemo da se samo polovica (tj. 50 mlrd. kubnih metara) ciljanog smanjenja uvoza ruskog plina može zamijeniti pomoću LNG-a i plinovodnog plina, kao i višom autohtonom proizvodnjom. Drugu polovicu trebalo bi zamijeniti kombinacijom proizvodnje energije iz ugljena i nuklearne/obnovljive energije uz smanjenje potrošnje plina', tvrde analitičari.

Koji su alternativni izvori plina za Europu u 2022. godini? LNG bi bio najvažniji izvor alternativne opskrbe za Europu. Međutim 50 milijardi kubnih metara dodatne opskrbe koju cilja EK izgleda teško ostvarivo do kraja 2022. Stvarni globalni rezervni kapacitet LNG-a mogao bi biti manji od 125 mlrd. kubnih metara instaliranog/nominalnog kapaciteta, što bi impliciralo žestoku konkurenciju Europe i Azije u privlačenju spot tereta LNG-a (što znači više cijene plina).

Štoviše, Europa već u potpunosti koristi kapacitet regasifikacije (oko 13 milijardi kubnih metara LNG-a uvezenog u siječnju), smješten uglavnom u Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Španjolska i Velika Britanija suočene su također s problemima u povezivanju s ostatkom europskog plinskog transportnog sustava.

'Prema našim procjenama, to bi moglo ograničiti godišnji uvoz LNG-a u Europu do cca 120 milijardi kubnih metara u 2022. Kako bismo smanjili poremećaje (uska grla) u transportu, novi plinovod bio bi potreban između Španjolske i Francuske. Osim LNG-a, Europa bi mogla dodatno uvoziti plin preko plinovoda iz Azerbajdžana i Alžira (oko 10 milijardi kubnih metara) i povećati domaću proizvodnju plina (uključujući Norvešku) za 11 milijardi kubnih metara', dodaje se.

Zaključno, na temelju navedenih pretpostavki, Europa bi 2022. mogla nadoknaditi do 50 milijardi kubnih metara ruskog uvoza plina. Kad bismo tome dodali smanjenje potražnje za plinom od 30 milijardi kubnih metara ciljano planom REPower EU i postojeće zalihe plina od 25 milijardi kubnih metara, Europa bi mogla nadoknaditi do 105 milijardi ruskog uvoza plina. Međutim ostaje nejasno koliko je vremena potrebno za postizanje tih ciljeva, posebno smanjenja potražnje za 30 milijardi kubnih metara.