Dva cjenovna limita najavljena su prije dva tjedna zbog razlike u cijeni derivata u odnosu na cijenu nafte, prema riječima neimenovanog dužnosnika skupine G7 sredinom siječnja.

Početkom prosinca G7 i njegovi saveznici ograničili su cijenu ruske nafte, na 60 dolara, zaprijetivši osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li prevozili skuplje ruske barele.

Cilj im je, kako su naveli, ograničiti ruske prihode za financiranje rata u Ukrajini. Plan o ograničenju cijena derivata nešto je složeniji zato što ih je puno i zato što njihova cijena često ovisi o tome gdje ih se kupuje, a ne gdje ih se proizvodi, rekao je tada dužnosnik, koji je želio ostati anoniman. Tako se, primjerice, dizel i kerozin prodaju po višoj cijeni nego sirova nafta, a lož-ulje po nižoj cijeni, objasnio je razmatranje dva cjenovna limita.

EK je sada predložio da se cijena skupljih derivata, poput dizela, ograniči na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput loživog ulja, na 45 dolara po barelu. Prijedlog je u četvrtak poslan vladama EU-a, čiji će predstavnici o njemu raspravljati u petak poslijepodne kako bi dogovor postigli prije stupanja limita na snagu 5. veljače, prema dogovoru sa zemljama G7.

Rusija je poručila da će od početka veljače na pet mjeseci zabraniti prodaju zemljama koje ograniče cijenu njezinih proizvoda. G7 i saveznici spremaju se pak preispitati cjenovni limit za rusku naftu budući da je cijena barela trenutno na tržištu nešto niža od 60 dolara, napominje Reuters.