Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno, dok ulagači prate vijesti o mogućim novim sankcijama Zapada Moskvi nakon što je Ukrajina optužila Rusiji za ratne zločine.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,12 posto, na 7.546 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,56 posto, na 14.365 bodova, a pariški CAC 0,32 posto, na 6.662 boda.
Na europskim se burzama trguje oprezno jer su moguće nove sankcije Zapada protiv Rusije zbog njezinih napada na Ukrajinu.
Ukrajinske vlasti u nedjelju su kazale da istražuju moguće ratne zločine koje je Rusija počinila nakon što su u gradovima oko Kijeva nađene stotine mrtvih tijela.
A na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu gotovo 1 posto.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,25 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,3 i 1,7 posto. Na burzama u Kini danas se zbog praznika ne radi.
Najviše je jutros porastao indeks u Hong Kongu, što se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora, koji je tjednima bio pod pritiskom. Cijene dionica Tencenta i Alibabe porasle su više od 2 posto.
Na ostalim se burzama trguje opreznije zbog rasta inflacije u svijetu, što bi moglo navesti središnje banke na agresivnije zaoštravanje monetarne politike.
Prošloga je tjedna objavljeno da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordne razine, pa se špekulira da bi Europska središnja banka (ECB) mogla početi zaoštravati monetarnu politiku prije nego što se očekivalo.
„Doista se čini da je vrijeme za akciju ECB-a. I dok će banka biti oprezna po pitanju povećanja kamata, čini se da bi mogla prije nego to se očekivalo ukinuti programe monetarnih poticaja”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.
U SAD-u se, pak, inflacija već mjesecima kreće na najvišim razinama u 40 godina.
Kako bi suzbila inflaciju, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju mogla bi ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Ulagači se plaše da će tempo povećanja kamata biti čak i agresivniji nego što se očekivalo.
„Očekujemo da će Fed povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova u svibnju, lipnju i srpnju, a potom bi ih u rujnu, studenom i prosincu mogao povećati za po 0,25 postotnih bodova”, kaže Kevin Cummins, ekonomist u tvrtki NatWest Markets.
No, ako Fed poveća kamate prenaglo i presnažno, to bi, plaše se ulagači, moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.
Kretanje prinosa na američke kratkoročne i dugoročne obveznice pokazuje da sve više ulagača smatra da je recesija u iduće dvije godine moguća.
