Pad potrošnje građana uslijed straha od inflacije, ali i zatvaranje blagajni nacionalnih vlada gurnuli su eurozonu početkom godine u blagu recesiju. Statistika pokazuje da je u prva tri mjeseca gospodarstvo dvadeset zemalja koje koriste euro palo za 0,1 posto u usporedbi s prethodnim kvartalom. Kako je u četvrtom kvartalu 2022. proizvodnja također pala 0,1 posto, eurozona je ušla u takozvanu tehničku recesiju. Pitanje je što nas čeka dalje
Recesija se definira kao pad gospodarske aktivnosti nekog gospodarstva koji traje više od nekoliko mjeseci i dolazi kao posljedica pada realnog prihoda (koji je danas posljedica inflacije), pada zaposlenosti, industrijske proizvodnje i maloprodaje, što u konačnici ruši cijeli BDP. U tehničku recesiju ulazi se nakon što dva uzastopna kvartala u nekoj zemlji pada ekonomska aktivnost, što se dogodilo eurozoni.
Situacija je bolja kad se gleda šire europsko gospodarstvo. Diljem Europske unije bruto domaći proizvod porastao je 0,1 posto u prvom tromjesečju nakon pada od 0,2 posto krajem prošle godine.
vezane vijesti
Komentirajući podatke za eurozonu, glavni ekonomist za Europu u Capital Economicsu Andrew Kenningham rekao je da je potrošnja kućanstava teško pogođena visokim cijenama i rastućim kamatama.
Ali moglo je biti i gore, s obzirom na razmjere šoka nakon usklađenja dohodaka s inflacijom, napisao je na Twitteru Frederik Ducrozet, voditelj makroekonomskog istraživanja u Pictet Wealth Managementu.
Inflacija u eurozoni porasla je prošle godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu dovela do skoka cijena energije. Iako ona popušta, ostaje i dalje visoka, s ukupnim potrošačkim cijenama u svibnju za 6,1 posto višim nego prije godinu dana. I oštar pad državne potrošnje bio je jedan od ključnih pokretača pada BDP-a početkom ove godine.
Eurozonu su u recesiju najviše povukle Irska, čiji je BDP pao za 4,6 posto, Litva s padom za 2,1 posto, a nizozemsko gospodarstvo smanjilo se za 0,7 posto. Njemačka, najveća europska ekonomija, pala je za 0,3 posto i također se nalazi u tehničkoj recesiji.
Analitičari smatraju da će dokazi o recesiji zakomplicirati zadatak Europske središnje banke sljedeći tjedan, kada se sastane kako bi odredila kamatne stope. Inflacija je i dalje više od tri puta veća od ciljane, ali daljnje podizanje stopa moglo bi ozbiljno naštetiti gospodarstvu.
'Mislimo da će se BDP vjerojatno ponovno smanjiti u drugom tromjesečju jer se učinci pooštrenja monetarne politike nastavljaju pokazivati', rekao je Kenningham iz Capital Economicsa.
Hrvatska je jedna od članica eurozone koje su imale najveći rast BDP-a u prvom kvartalu - od 1,4 posto - u odnosu na zadnji kvartal 2022. godine. Bolji od nas samo su Poljska (3,8 posto), Luksemburg (2 posto) i Portugal (1,6 posto).
Performanse hrvatske ekonomije još su bolje kad se usporedi prvi ovogodišnji kvartal s istim razdobljem lani. BDP je u tom razdoblju, prema podacima Eurostata, porastao za 2,6 posto. Najviše je pak porasla aktivnost u Španjolskoj, za 3,8 posto. Slijede Cipar i Malta s rastom aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje za 3,4, odnosno 3,2 posto.
Čini se da je domaće gospodarstvo zasad otporno na vanjske utjecaje, ali može se očekivati da će i ono usporiti ako se recesija nastavi u ostalim europskim gospodarstvima, posebno u Njemačkoj, koja nam je tradicionalno jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera. Ohrabrujuće je to što nas, prema svemu sudeći, čeka rekordna turistička sezona.
Prema prognozi Hrvatske narodne banke (HNB), ove godine možemo očekivati rast domaćeg gospodarstva od 2,9 posto, a službena prognoza Vlade o rastu BDP-a iznosi 2,2 posto.
Inače, Europska komisija sredinom svibnja prognozirala je rast od 1,1 posto u 20 zemalja koje imaju zajedničku europsku valutu. Međutim ta brojka sada izgleda 'optimistična', rekla je Charlotte de Montpellier, ekonomistica u ING banci. Ona za cijelu godinu predviđa rast od samo 0,5 posto.
