Vlada od ponedjeljka ograničava cijene ukupno 30 proizvoda. Kompletna košarica proizvoda kojima je sada ograničena cijena, na kraju prošle godine koštala bi 99,68 eura, a po novom cijenama 76,19 eura, što je 23,57 posto manje, uz uštedu od 23,49 eura. Financijski analitičar Hrvoje Japunčić bio je gost N1 Newsrooma, gdje je komentirao dogovor Vlade i trgovačkih lanaca o zamrznutim cijenama određenih proizvoda
Japunčić izražava sumnju u praktičnu primjenu ovih mjera.
'Mislim da će ovaj dio imati više značenja u matematičkom izračunu nego u stvarnom životu i nekako iz prakse i povijesnog pogleda mislim da ćemo biti svjedoci da će trgovci taj dio nadoknađivati kroz segment cijena ostatka ukupnog asortimana koji imaju u svojim dućanima”, rekao je u N1 Newsroomu.
Pored toga, istaknuo je da su proizvođači, distributeri i trgovci tijekom ove godine pokušali kompenzirati negativne ekonomske rezultate iz prethodnih godina, što je pridonijelo općem rastu cijena, posebno u sektoru hrane.
vezane vijesti
Komentirajući Nacionalni plan otpornosti i oporavka, Japunčić napominje da se Hrvatska fokusirala na subvencije, a nije iskoristila mogućnosti povoljnih zajmova s niskim kamatnim stopama.
'Kad je Europska komisija odlučila napraviti Nacionalni plan otpornosti i oporavka u ukupnom iznosu od 750 milijardi eura za sve članice, one su razdijeljene u dvije kategorije. Jedno su određeni subvencijski segmenti, a drugo su bili zajmovi koji su se mogli upisati po vrlo niskim kamatnim skopama. Republika Hrvatska je odlučila pažnju u startu prijavljivanja posvetiti dijelu koji se tiče subvencija, a nije se pažnja pridavala dijelu zajmova s vrlo niskom kamatnom stopom, što je po meni bila vrlo velika šteta', rekao je.
On navodi da je Grčka, koja je iskoristila ovaj aspekt sredstava, ostvarila značajan oporavak i da bi sredstva mogla bolje poslužiti da su usmjerena prema privatnom sektoru.
“Oni su se odmah u startu usmjerili i na taj dio sredstava, a onda su ta sredstva usmjerili posebice prema privatnom sektoru, u smislu da su omogućavali kompanijama da putem državnih institucija mogu napraviti refinanciranja, smanjiti, sniziti troškove klasičnog komercijalnog kreditiranja, odnosno doći do novog kapitala. U konačnici, danas vidimo, kroz podatke i makroekonmske pokazatelje, da je Grčka jedna od vodećih zemalja što se tiče oporavka, tako da ta sredstva imaju smisao”, navodi stručnjak.
“Vlada se kod nas odlučila ipak sada prijaviti za taj dio zajmova, ne po toliko više niskim kamatnim stopama, ali povoljnijim. Ipak, program je trenutno usmjeren opet više prema javnoj potrošnji i državnim kompanijama, ali mislim da je puno kvalitetnija i bolja varijanta bila da se ta sredstva usmjeravaju prema privatnom sektoru, jer, na kraju dana, poduzetnici su ti koji pokušavaju stvoriti ne samo osnovnu nego i dodanu vrijednost. Mislim da bi efekti bili značajno veći da je usmjerenje bilo prema privatnom sektoru”, zaključio je Japunčić.
