Hrvatska je ove godine napredovala za jedno mjesto po indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI), odnosno EU indeksu digitalizacije društva i gospodarstva, s 20. na 19. mjesto. Anketa Jutarnjeg lista na LinkedInu pokazala je da čak 91 posto čitatelja smatra da bi trebalo ubrzati digitalizaciju, prenosi Jutarnji list.

Hrvoje Balen složio se rekavši da se, sportskim rječnikom, može reći da smo u utrci te da treba izabrati ono u čemu želimo biti najbolji, s tim da su elektroničke usluge i povezivost dvije kategorije u kojima možemo ostvariti najveći napredak. Gršić također smatra da je to prioritet i da treba vidjeti u kojem smo segmentu DESI-ja loši i poboljšati ga.

'Kao u sportu, morate izabrati disciplinu u kojoj ste najbolji i unapređivati taj dio, ali i sagledati gdje ste loši. DESI analizira razne segmente', istaknuo je.

S time se složio Klaus Steinmaurer, kao i Tonko Obuljen, koji je rekao da je digitalizacija promjena procesa, ali i načina razmišljanja. Obuljen je dodao da su odlični rezultati pokrivenosti 5G signalom, iznad 50 posto u šest mjeseci od zaključivanja dražbe za 5G frekvencije.

'Operatori su bili spremni, razgovarali su s nama i prije dražbe te su odmah krenuli u izgradnju mreža', kaže Obuljen. Navodi da je usto na tržište ušao i treći operator fiksne i pokretne mreže, što su u Hakomu dugo priželjkivali.

No, slaba je točka zaostajanje Hrvatske u korištenju svjetlovodnih i gigabitnih priključaka u odnosu na EU, ističe te dodaje da su gigabitni priključci izuzetno važni gospodarskim subjektima. Povećanje dostupnosti optike definitivno je nacionalni prioritet. Druga strana medalje jest da im je on u odnosu na kupovnu moć preskup. Rješenje koje se tu nameće kao za sve dobitna situacija jest deregulacija tržišta u onim područjima Hrvatske gdje više nema potrebe za regulacijom. Pojednostavljeno rečeno, s obzirom na to da se danas svi operatori hvale kako grade svoju mrežu i imaju velike planove u budućnosti, postavlja se pitanje je li regulatorno definirana minimalna cijena fiksnog interneta ispod koje najveći domaći operator, Hrvatski Telekom, ne može ići potrebna.

Deregulacijom, koja je polučila dobre rezultate u Austriji, pojačava se tržišna utakmica, potiču investicije, a i građani bi bili u boljoj poziciji. U tom se području očekuju velike promjene u idućih godinu dana.

Gotovo savjetovanje

Upravo je u ponedjeljak završilo savjetovanje s javnošću o novoj analizi tržišta, gdje se razmatra deregulacija optike, odnosno fiksnog brzog interneta. Hakom ispituje mogućnost da u nekim dijelovima Hrvatske gdje je prisutno više operatora na istoj lokaciji deregulira tržište i tako pojača konkurentnost i kompetitivnost.

Građanima je, pak, najzanimljivije što bi se tako otvorio potencijal da se snizi cijena fiksnog priključka na internet. Ishod tog postupka još je nemoguće prognozirati, no Hrvatska radi analizu tržišta po uzoru na brojne uspješne zemlje digitalnog društva, poput Austrije.

'Cijene interneta već neko vrijeme stagniraju, a usluga je sve bolja, ali treba znati da ni jako niske cijene nisu dobre jer mogu smanjiti investicijski potencijal operaterima koji grade optičke mreže', kaže Obuljen. Dodao je, pak, da je Hakom sigurno na tragu smanjenja regulacije, jer je cilj biti otvoren prema tržištu i korisnicima, kao i poticati investicije. Austrijski kolega Steinmaurer na to je dodao da je i besplatan pristup javnim nekretninama za potrebe fiksne mreže i mobilnih baznih stanica jedan od alata kojim se u Austriji želi potaknuti investicije svih operatora.