Glavna direktorica HUP-a Irena Weber u uvodnom izlaganju istaknula je kako je domaći turizam na 100 posto produktivnosti turizma u Njemačkoj. Naša ICT industrija dramatično je udvostručila svoju produktivnost u roku od dvije godine, dok energetika zaostaje za produktivnosti Njemačke te je na razini od 40 posto.

ICT se pokazao kao jedan od najotpornijih sektora u pandemiji i energetsko krizi, naglasila je Weber.

'Hrvatski ICT sektor raste brže od prosjeka srednjeeuropskih zemalja. Prosječan BDP ICT u pet godina je dvostruko veći nego cijele industrije u Hrvatskoj', iznijela je Weber.

Direktorica HUP-a naglasila je nužnost osnaženja ICT infrastrukture jer je to preduvjet za jačanje svih ostalih gospodarskih sektora.

'Zalažemo se snažno uklanjanje regulatornih barijera osobito na lokalnoj razini', poručila je Weber.

HUP se zalaže za unaprjeđenje zakonskih okvir u dijelu prostornog planiranja i izgradnje, na način da se omogući izgradnja uz kvalitetno prostorno plansko planiranje. Traži se legalizacija postojeće infrastrukture elektroničkih komunikacija donošenjem Zakona o legalizaciji nezakonito izgrađene infrastrukture.

Olakšavanje ulaganja i dodatna utilizacija mreža vrlo velikih kapaciteta (VHCN) kroz uvođenje vaučera za nove korisnike s ciljem smanjenja troška za krajnje korisnike.

Rješavanje problematike potencijalnih visokih naknada za pravo puta i pojavljivanja prakse određivanja lokalnih poreza (poreza za korištenje javne površine u svrhu postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture) kao i druge eventualne namete sa strane jedinica lokalne samouprave po drugim pravnim osnovama za gradnju telekomunikacijskih mreža.

Direktorica HUP-a upozorila je kako hrvatski poduzetnici plaćaju višu cijenu struje od prosjeka EU.

'Imali smo treći najveći porast cijene struje u EU nakon ruske invazije na Ukrajinu. Tu je odgovor zašto imamo visoku inflaciju', izjavila je Weber.

Investicije u domaću energetiku, predlažu u HUP-u, treba ubrzati kroz osnivanje krovnog tijela domaćih regulatora i institucija zaduženih za proceduru ishođenja dozvola

Govoreći o prijedlozima poslodavaca za povećanje produktivnosti u turizmu, Weber smatra kako usporavanje prihoda u turizmu ukazuje na to da je dostignut plafon postojećeg koncepta turističkog razvoja.

'Kod nas dramatično prevladava udio smještaja u privatnom smještaju, i to nije turizam koji želimo i koji može donijeti povećanje profitabilnosti', istaknula je Weber. U HUP-u se zalažu za porezno rasterećenje rada u turizmu, smanjenje stope PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu te za promjene u obrazovnom sustavu kako bi se tržište rada uskladilo s potrebama poslodavaca.

Sanja Radolović (SDP): Imamo pad industrijske proizvodnje

Iznoseći predizborni program Mosta za energetiku, ICT i turizam Marija Selak Raspudić je istaknula kako njezina stranka ide od toga kako 'država ništa ne daje, nego mora biti na usluzi građanima i gospodarstvu'.

Bernard Gršić istaknuo je da se program HDZ-a očituje u stalnom rastu BDP-a, poboljšanju kreditnog rejtinga države i kontinuiranom pomoći gospodarstvu. 'Nužno je ubrzati zeleno-digitalnu tranziciju i reforme u obrazovnom sustavu', istaknuo je Gršić.

Iznoseći predizborni program SDP-a za energetiku, ICT i turizam, Sanja Radolović navela je kako SDP smatra da aktualna vlast nije porezno rasteretila poslodavce i rad.

'Rast BDP-a se temelji na privatnoj potrošnji, a istodobno imamo pad industrijske proizvodnje. Zauzimat ćemo se za smanjenje poreza na dobit i porezno rasterećenje rada', rekla je Radolović.

Možemo! želi zelenu reindustrijalizacije gospodarstva

Sandra Benčić rekla je da Možemo! polazi od zelene reindustrijalizacije gospodarstva s naglaskom na prehrambenu, drvnu i industriju građevnog materijala te energetici.

'Tu vidimo rast u idućih deset godina, kao i u ICT sektoru koji je horizontalan sektor', ustvrdila Benčić.

Mario Radić naveo je da je stajalište DP-a da glavnu prepreku gospodarskom rastu predstavlja korupcija.

'HDZ-ova vlast je duboko antipoduzetnička, ali i neke alternative vladajućima su antipoduzetničke. DP je protiv bi lokakvih restrikcija u bilo kojem sektoru, ali i zabluda da neki rastući sekori poput ICT-a, imaju veze s mjerama države', mišljenja je Radić.

Selak Raspudić: U razvoj OIE-a uključiti umjetnu inteligenciju

Selak Raspudić (Most) osvrnula se na politiku države prema razvoju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energija.

'Trenutno nemamo politiku raspolaganja viškova električne energije koji će se proizvoditi u vjetroparkovima i solarnim elektranama. Isto tako, moramo u razvoj OIE-a uključiti primjenu umjetne inteligencije', rekla je Selak Raspudić.

Radolović (SDP) smatra kako postavljanje cilja o energetskoj neovisnosti države do 2030. nije realno.

'U HEP-u imamo kroničan nedostatak kadrova za dostizanje ciljeva energetske zelene tranzicije ili masovnu solarizaciju krovova. Na tome se ništa ne radi i to se mora promijeniti', istaknula je Radolović.

Radić (DP) smatra da se energetska stabilnost zemlje mora temeljiti na sigurnoj opskrbi iz hidroelektrana, plinskih elektrana i nuklearne elektrane Krško.

Gršić (HDZ) ukazao je na važnost vodika u energetskoj tranziciji i skladištenju energije.

HDZ i DP podržavaju sudjelovanje Hrvatske u proširenju NE Krško

Govoreći o energetskom sektoru Benčić (Možemo) izjavila je kako bez dekarbonizacije hrvatske tvrtke neće moći sudjelovati u globalnim lancima dobave i proizvodnje.

Selak Raspudić (Most) upozorila je kako hidroelektrane, kao najveći izvor proizvodnje električne energije, ne rade kapacitetima koji su raspoloživi, već su, istaknula je, podkapacitirane.

'Kada govorimo o nuklearnoj energiji, njezin najveći problem postaje skupoća. Budućnost je u malim modularnim reaktorima', smatra Selak Raspudić.

Gršić (HDZ) zauzeo se za sudjelovanje Hrvatske u proširenju kapaciteta NE Krško. Radolović (SDP) mišljenja je da uz proširenje NE Krško Hrvatska treba imati i rezervni plan.

'Izgradnja novog bloka NE Krško trajat će minimalno deset godina. Moramo dobro proučiti troškove te investicije', izjavila je Benčić. Radić (DP) također je za proširenje NE Krško i hrvatsko sudjelovanje u tom projektu.

Benčić (Možemo): Država može doprinijeti razvoju ICT sektora

Na temu poticanja ICT-a u Hrvatskoj, Radić (DP) zauzeo se za stvaranje uvjeta za privlačenje otvaranja ICT tvrtki u svim dijelovima Hrvatske.

'Hrvatski otoci mogu postati atraktivni za otvaranje ICT tvrtki', uvjeren je Radić.

Benčić (Možemo) ustvrdila je kako država još uvijek može ostvariti ulaganja u širokopojasnu internetsku mrežu i doprinijeti razvoju ICT sektora. Selak Raspudić (Most) upozorila je kako u obrazovnom sustavu nemamo dovoljno nastavnika za STEM područja.

'Treba porezno rasteretiti donacije i ulaganja za istraživanja i razvoj', izjavila je Selak Raspudić.

Bernard Gršić (HDZ) upozorio je kako EU predviđa poduplavanje broja jednoroga u svim članicama Unije.

Selak Raspudić (Most): Brojni vlasnici apartmana otišli u taj sektor jer nisu mogli živjeti od plaće

Benčić (Možemo) izrazila je uvjerenje kako porezno opterećenje rada nije prepreka ulaganjima u ICT, ali i druge sektore gospodarstva. 'Ne možemo cijelu priču o razvoju gospodarstva svesti na porezno rasterećenje', izjavila je Benčić.

Radić (DP) usprotivio se velikim zahvatima u trenutnu strukturu domaće ponude u turizmu.

'Kod nas se olako donose zaključci da treba mijenjati ovo ili ono u odnosima u gospodarstvu ili turizmu, mi ne smijemo ništa sprječavati da raste ili razvija se. Imamo strukturu turizma kakvu imamo, to treba polagano dalje poticati i čuvati, a prostore za razvoj tražiti tamo gdje trenutno nemamo rasta i razvoja', mišljenja je Radić.

Radolović (SDP) kao ključne probleme u turizmu označila je nedostatak radne snage, apartmanizaciju i nedovoljne investicije u hotele.

Gršić (HDZ) uvjeten je kako treba razvijati i privatni smještaj i hotele. 'Kada govorimo o velikim investicijama, imamo najbolji kreditni rejting otkada nam se određuje i investicije će doći, kao što su došle i u druge sektore', rekao je Gršić.

Selak Raspudić (Most) upozorila je kako su brojni vlasnici apartmana otišli u taj sektor jer nisu mogli živjeti od plaće kod poslodavca.