Sredinom prosinca donesena je druga po redu Strategija pametne specijalizacije, dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima.

U novoj Strategiji IT industrija uključena je kao nova vertikala. Cilj je jačanje industrije, a Udruženja IKT industrije (HGK, HUP, CISEx i CROAI) definirali su šest prijedloga nužnih za ostvarenje tog cilja.

Novost u ovoj Strategiji je uvođenje novog Tematskog prioritetnog područja (TPP) 'Digitalni proizvodi i platforme, što je ključno za brži prelazak IT industrije s usluga na proizvode.

Oko 3500 IT tvrtki treba pogurati u drugom smjeru

'Uspjeh preko noći traje pet do deset godina, pa tako i ova naša priča da se s horizontalnog oblika IT pretvori u vertikalu. Pametna specijalizacija nije nužno vezana za tehnologiju, nego kako pametno iskoristi lokalne resurse. Svaka regija mora odabrati neka područja u kojima se isplati ulagati javni novac za istraživanje, inovacije i razvoj i tako doprinijeti društvu', rekao je voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK Domagoj Šarić, dodavši da u novoj strategiji za tranformaciju IT-ja u Hrvatskoj proizvod mora postati poslovni model za opstanak i rast.

Kaže da se velik dio IT firmi, njih 55 posto, bavi programiranjem za nekog drugoga te imaju preko 60 posto prihoda.

'Tu veliku masu od 3500 poduzeća trebalo je pogurati u drugom smjeru jer se smanjuje broj ljudi, teže je doći do kvalificiranih ljudi, a i poskupljuje radna snaga. Predložili smo da se te usluge i znanje koje smo godinama skupljali pretvore u proizvode, da tvrtkama koje su bile agencijske i rade projekte, da se od tih znanja sastave novi proizvodi', ističe on.

'Javni sektor traži povećanje plaća kroz štrajk i kolektivno pregovaranje, dok privatni sektor traži veće plaće kroz inovacije', dodavši da ta inovacija mora biti brza, fleksibilna te se mora mijenjati i konstantno biti vođena, što trenutačno nije situacija', kaže, dodavši da bez izvoza i ekspanzije na druga tržišta ne možemo. Od drugih se pak industrija u Hrvatskoj IT razlikuje po tome, kako kaže, što on traži financije za priliku, a ne priliku za financiranje.

'Važan posao je odrađen, ali nije ni približno gotov. Ono što danas želimo razjasniti je da se strategija ne bi trebala odnosno ne bi smjela provoditi od natječaja do natječaja', poručio je Šarić.

Dok se inovacije evaluiraju, više nisu inovativne

Predsjednik Udruge HUP-ICT Hrvoje Balen na tragu toga ističe da ne smijemo gledati novu strategiju samo kao prostor iz kojeg ćemo izvlačiti europske novce, nego trebamo stvoriti prostor za privlačenje privatnih investicija.

'Nova strategija pametne specijalizacije donesena je nakon tri godine intenzivnog lobističkog, analitičkog i stručnog rada te otvara šansu hrvatskim tehnološkim tvrtkama da ostanu konkurente na zajedničkom europskom tržištu. Bez nje bismo vrlo teško nastavili put prema postizanju cilja od 13 posto udjela ICT industrije u BDP-u te kreiranju dodatnih 50.000 radnih mjesta do 2030.', rekao je Balen.

Šefica Nadzornog odbora Cisexa Tajana Barančić kazala je s druge strane da je u transformaciji ICT industrije ključno da i poduzetnici i znanstvene institucije znaju unaprijed što će se događati, referirajući se na natječaje koja ministarstva poprilično nepredvidivo raspisuju.

'Trebamo imati datume, da poduzetnici znaju na vrijeme da će se nešto raspisivati, da je sustav predvidiv', dodavši da se poduzetnici svaki put iznova pitaju kako se neka nova odredba tumači te tako svaki put imaju nova pitanja iznad glave što usporava cijeli proces. Još jedan problem je, kako kaže, i evaluacija projekata prijavljenih na natječaje, koja traje predugo.

'Vaš projekt će doći do evaluatora za nekoliko mjeseci, a u međuvremenu vaša inovacija više nije inovativna. Moramo biti fleksibilniji jer projekti traju dvije godine i puno toga se promijeni u tehnologiji u tom razdoblju, to je specifičnost IT-ja', dodaje Barančić.

Agencije već nestaju, trebamo biti brzi

Predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić istaknuo je pak da se Strategija treba provoditi od dolje prema gore, a ne od ministarstava prema dolje.

'Ako ne budemo brzi, naše će agencije, koje bi se trebale sada okrenuti prema proizvodima, nestati. Neke već jesu izgubile ljude, a jedan od velikih rizika je da ti ljudi neće više biti u Hrvatskoj. Zato se mora dogoditi i tranformacija IT tvrtki ka produktno orijentiranim tvrtkama, kao i okrupnjavanje tržišta jer male tvrtke nemaju niti ljude, niti financije da se bave znanstveno-istraživačkim radom', ističe Jukić.

Treba voditi računa, kako kaže, da natječaji za financiranje istraživanja, razvoj i inovacija nisu način financiranja start-upova, nego za kreiranje konkretnih komercijalnih proizvoda u suradnji IT tvrtki i znanstvene zajednice, što traži srednje i velike IT tvrtke koje mogu odgovoriti takvim zahtjevima, dodao je.

Istaknuo je i da je regionalizacija IT industrije također stavka o kojoj treba voditi računa kod provedbe Strategije.

'Kapaciteti stvaranja novih kadrova unutar ukupne znanstvene i obrazovne zajednice sigurno ne mogu pokriti to. Moramo naći način kako privući kadrove iz regije i trećih zemalja', kaže.

Potreban je 'reskilling' ljudi

I Balen se osvrnuo na nova radna mjesta koje bi ova transformacija mogla generirati, ali i nedostatak kvalificirane radne snage. 'Ne možemo kadrove stvoriti kroz visokoobrazovne institucije. Potreban nam je upskilling i reskilling – da ljudi koji rade na nekim zanimanja kroz kraće programe dobiju nove vještine potrebne na tržištu', rekao je.

Barančić ističe važnost dodatnog povezivanja ministarstava i privatnog sektora u smislu edukacije, ali i približavanja radionica većem broju tvrtki. 'Svakako treba zvati ministarstva na radionice, ali i garantiram da 90 posto privatnih IT tvrtki od njih 6000 u Hrvatskoj uopće ne zna što je ova strategija i što oni mogu s njom. Naš zadatak je informirati ne 50 istih tvrtki koje stalno dolaze na edukacije, nedo i druge', dodaje ona. No, potrebno je i da privatne tvrtke imaju jednake uvjete na inovacijskim natječajima, što, kako ona kaže, dosad baš i nije bilo tako.

'Ministarstvo znanosti je raspisalo inovacijski natječaje za segment IRI-ja (inovacijski i razvojni projekti) na koji su se mogli prijaviti i privatnici i znanstvene institucije – no nisu bili u ravnopravnim odnosima, znanstvenici su imali prednost', dodala je.

Jukić pak na tragu toga kaže da se naglasak mora staviti na komercijalne proizvode. 'Nema smisla davati samo novce znanstvenoj zajednici samo istraživanja radi, ako nema krajnjih proizvoda koje onda ne možemo komercijalizirati', zaključno će on.