Jedno je to od prvih dubinskih ispitivanja održivosti umjetne inteligencije koja zamjenjuje ljudski rad. Istraživači su modelirali isplativost automatizacije različitih zadataka u SAD-u, i to na primjerima poslova u kojima se koristi računalni vid, primjerice pekari, učitelji i procjenitelji imovine, piše Euronews.

Studija, koju je financirao MIT-IBM Watson AI Lab, koristila je online ankete za prikupljanje informacija o otprilike 1000 vizualno potpomognutih zadataka u 800 zanimanja. Utvrđeno je da je u mnogim slučajevima skuplje instalirati i održavati sustave umjetne inteligencije nego da čovjek obavlja iste zadatke.

Otkrili su, naime, da se samo 23 posto radnika, mjereno plaćama u dolarima, može učinkovito zamijeniti. U drugim slučajevima, s obzirom na to da je vizualno prepoznavanje potpomognuto umjetnom inteligencijom skupo za instaliranje i rad, ljudi su posao obavljali ekonomičnije.

Računalni vid u umjetnoj inteligenciji omogućava strojevima da crpe informacije iz vizualnih i digitalnih inputa. U hipotetskoj pekarnici, korištenoj kao primjer u studiji, korišten je računalni vid za pregled sastojaka radi kontrole kvalitete. No taj zadatak čini šest posto njihova posla i više bi koštalo instaliranje i upravljanje tehnologijom nego da čovjek izvrši taj zadatak.

Omjer troškova i koristi računalnog vida najpovoljniji je u segmentima kao što su maloprodaja, transport i skladištenje, što su područja u kojima posluju Walmart i Amazon. Također je izvedivo u kontekstu zdravstvene skrbi, navodi se u radu MIT-ja.

Usvajanje umjetne inteligencije u svim industrijama ubrzalo se prošle godine nakon što su OpenAI-jev ChatGPT i drugi generativni alati pokazali potencijal tehnologije. Tehnološke tvrtke, od Microsofta i Alphabeta u SAD-u do Baidua i Alibabe u Kini, lansirale su nove usluge umjetne inteligencije i pojačale razvojne planove, i to tempom za koji su neki čelnici industrije upozorili da je 'nepromišljeno brz'. Strah o utjecaju umjetne inteligencije na radna mjesta dugo je bio glavna briga, i to za gotovo sve industrije, od umjetnosti do bankarstva, piše Fortune.

Rečenica 'Strojevi će nam ukrasti poslove' često se može čuti u vrijeme brzih tehnoloških promjena. Takva se tjeskoba ponovno pojavila sa stvaranjem velikih jezičnih modela, rekli su istraživači u radu na 45 stranica pod naslovom 'Beyond AI Exposure'.

Izvješće Goldman Sachsa iz 2023. procjenjuje da bi generativna umjetna inteligencija mogla utjecati na 18 posto poslova na globalnoj razini. No prošli tjedan u Davosu, izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman rekao je da će opća umjetna inteligencija (AGI), koja može obavljati zadatke poput ljudi, 'promijeniti svijet i poslove u puno manjoj mjeri nego što svi mislimo'.