Nakon pada Todorića i postizanja nagodbe vjerovnika bivši Agrokor je pod upravom Fabrisa Peruška prošao kroz nekoliko faza konsolidacije s ciljem stvaranja održivog poslovanja unapređenjem efikasnosti i smanjenjem zaduženosti.

Postupak izvanredne uprave u Agrokoru započeo je u travnju 2017. godine, a njime je bilo obuhvaćeno ukupno 77 kompanija tog koncerna. Ukupan dug u tom trenutku iznosio je 56 milijardi kuna, omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja bio je oko 30 puta, a na računima se nalazilo svega šest kuna.

U prvoj fazi su izvanredni povjerenik Peruško i njegov tim normalizirali poslovanje te završili pregovore o nagodbi vjerovnika, a koja je s više od 80 posto njihovih glasova izglasana u srpnju 2018.

Najvažniji rezultat postupka izvanredne uprave, uz postignutu nagodbu i očuvane poslovne operacije, bila je činjenica da su još tijekom postupka dugovi 2400 mikro i malih dobavljača plaćeni u potpunosti, a ostali su vjerovnici namireni u prosjeku 60 posto.

U protekle tri godine imovina bivšeg koncerna, koji sada posluje pod imenom Fortenova, osjetno je smanjena, ali nova kompanija uspjela je zadržati poziciju regionalnog lidera u maloprodaji i proizvodnji hrane s prihodima od četiri milijarde eura.

Dok je u vrijeme Todorića u koncernu Agrokor djelovalo dvjestotinjak tvrtki, Fortenova nakon konsolidacije poslovanja objedinjuje 60 društava, uključujući Mercator, koji je lani uspješno pripojen grupi.

Dominantnu ulogu u Fortenovi ima trgovački biznis te uključuje maloprodajne lance Konzum, Mercator, Tisak, Idea, Roda i veleprodajni segment pod brendom Roto.

Od 31,4 milijarde kuna konsolidiranih prihoda u 2021., u segmentu trgovine ostvareno je 81 posto, slijede proizvodnja i distribucija hrane (15,3 posto) te poljoprivreda s udjelom od 3,4 posto.

Nakon krizne 2020. kompanija je lani povećala prihode za 65 posto, a dobit prije poreza i amortizacije (EBITDA) dosegnula je 1,95 milijardi kuna, uz rast od 52 posto. Zahvaljujući boljoj turističkoj sezoni, optimizaciji trgovine i logističkih procesa te uvođenju inovacija prvi put je ostvarena neto dobit u visini od 523,5 milijuna kuna.

Visoka zaduženost i velik odljev novca na kamate i dalje značajno opterećuju poslovanje kompanije, ali uprava je u protekle tri godine uspjela osjetno smanjiti dug prodajom neosnovnih djelatnosti i nekretnina, uključujući prodaju Leda britanskoj tvrtki Nomad Foods za 615 milijuna eura.

Zahvaljujući rastu prihoda i profitabilnosti te prodaji imovine, uprava je prošle godine uspjela smanjiti omjer financijskog duga i operativne dobiti (EBITDA) sa 6,8 puta na 4,3 puta.

Pozitivni trendovi u poslovanju nastavljeni su i ove godine. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci Fortenova je ostvarila 18,8 milijardi kuna ukupnog prihoda iz kontinuiranog poslovanja, što je 57 posto više nego u istom razdoblju lani, operativna dobit premašila je milijardu kuna, a neto dobit iznosila je 12 milijuna kuna.

Skok prihoda za 57 posto rezultat je najvećim dijelom integracije Mercatora, a kad se isključi njegov utjecaj, prihod je na jednakoj osnovi uvećan 14 posto.

Najbrži porast prihoda u prvom polugodištu imale su kompanije iz segmenta proizvodnje hrane (PIK Vrbovec, Zvijezda, Dijamant, Jamnica, Sarajevski kiseljak) dok je EBITDA najbrže rasla u poslovnom području poljoprivrede (Belje, Agrolaguna, Vupik).

Neto dobit u tom razdoblju iznosila je 12 milijuna kuna, u odnosu na gubitak od 213 milijuna kuna iskazan u prvoj polovini 2021. godine.

Fortenova grupa je na kraju prvih šest mjeseci imala 1,7 milijardi kuna na računima, a nastavljen je i dugoročan trend razduživanja te je omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja spušten na 3,94.

Iako još nije dobio odobrenje za transakciju, arapski investitor Saif Alketbi već se javio pismom Upravi Fortenove, najavljujući tri velika koraka za unapređenje poslovanja, uključujući najavu daljnjih ulaganja potrebnih za stvaranje značajne i trajne vrijednosti.

No ako nesuđeni novi 'gazda' naposljetku i dobije zeleno svjetlo za preuzimanje najvećeg pojedinačnog udjela od 43,4 posto, Fortenovom neće moći vladati sam. Strateške poteze morat će usklađivati s drugim velikim suvlasnikom, Pavlom Vujnovcem, koji je otkupom udjela od bivših Agrokorovih vjerovnika stekao oko 29 posto dionica bivšeg Agrokora.