Nastavlja se daljnja prodaja tvrtki iz agro segmenta Fortenova Grupe. Jutarnji list doznaje da Badel 1862, najveći proizvođač alkoholnih pića i vina u Hrvatskoj preuzima Agrolagunu i da je to gotova stvar. Cijena preuzimanja ostaje nepoznata, ali stručnjaci neslužbeno procjenjuju da bi ona mogla, sudeći prema hrvatskoj situaciji, iznositi između šest i osam puta EBITDA, odnosno između 12 i 16 milijuna eura, uz napomenu da bi trebala biti bliže nižoj granici jer su multiple u poljoprivredi niže
U ovom slučaju ne bi trebalo biti iznenađenja s obzirom na nedavna preuzimanja Badela, kao i činjenicu da Fortenova, zbog obveza prema HPS Investment Partnersu, mora uravnotežiti omjer duga i dobiti, piše Jutarnji list.
Ako omjer duga i operativne dobiti nakon 31. ožujka ove godine bude jednak ili veći od 2,8:1, Fortenova će morati pokrenuti postupak prodaje maloprodaje ili divizije pića, odnosno Konzuma, Mercatora i Jamnice. Također, maloprodajna divizija mora poslovati s operativnom dobiti, a minimalna likvidnost Fortenove mora iznositi 40 milijuna eura.
Slovenski mediji ovih su dana objavili da se traži kupac za proizvođača instant-proizvoda od kakaa i desertnih preljeva Mercator - Emba. Portali su objavili da s radom prestaje tvrtka Eko Biograd plus, koja se bavi uzgojem povrća, te da je Sindikat PPDIV-a pokrenuo postupak mirenja u Fortenovinim tvrtkama Agrolaguna, Vinka plus i Eko Biograd plus, zato što poslodavac nije odgovorio na inicijativu za kolektivnim pregovaranjem.
Radi se o tvrtkama iz agro segmenta Fortenove koje nisu bile predmet prodaje, odnosno koje nije preuzela Podravka. Podravka je, podsjetimo, preuzela Belje, PIK Vinkovce, Vupik, Energiju Gradec, Belje Agro-Veta i Felix. Za tu akviziciju koprivnička tvrtka izdvojila je 333 milijuna eura. Dijelom je akvizicija financirana sredstvima EBRD-a. U ovom trenutku sudbina Fortenovinih gubitaša, Vinke plus i Eko Biograda plus, prema svemu sudeći, nije svijetla.
vezane vijesti
Agrolaguna i Badel 1862
Porečka Agrolaguna značajna je strateška istarska tvrtka. Proizvođač je vina, maslinova ulja i istarskih sireva. Svojedobno su interes za tu tvrtku pokazivala Vina Koper, ali je Agrokor bio spretniji i utjecajniji u preuzimanju. Nakon poznatih događanja oko Agrokora, tvrtka je jedno vrijeme bila u vlasništvu Agram grupe, da bi kasnije, ipak, ušla u sustav Fortenova Grupe. Temeljni kapital Agrolagune je 20,6 milijuna eura. Vlasnik 99,58 posto dionica je Fortenova Grupa. Osim Fortenove, 8647 dionica Agrolagune u rukama je malih dioničara. Na posljednjoj održanoj skupštini dioničara donesena je odluka i o obeštećenju malih dioničara kojima je određena isplata deset eura po dionici.
Agrolaguna je, inače, među većim proizvođačima vina u Hrvatskoj. Na oko 630 hektara pod vinogradima proizvodi u prosjeku oko 2,5 milijuna litara malvazije te oko dva milijuna litara vina iz ostalih sorti. Izvozi oko 10 do 12 posto proizvodnje vina. Agrolagunina vina na tržištu nastupaju pod brendovima Festigia i Vina Laguna. Agrolaguna ima jedan od najvećih plantaža maslina, koje se ukupno prostiru na površini od oko 230 hektara. Godinama je njihov maslinik smatran najvećim u Hrvatskoj, ali je ostalo nepoznato je li ga pretekao maslinik kod Zadra jedne braniteljske zadruge.
Maslinovo ulje Agrolaguna nastupa pod brendom Ol Istria i ima zaštićenu oznaku izvornosti. Treći važan segment poslovanja je sirana Špin. Agrolaguna ima i vlastitu farmu ovaca s pripadajućim stadom. Međutim, problem može predstavljati činjenica da su ti zemljišni kompleksi u u najvećoj mjeri u zakupu ili pod koncesijom, piše Jutarnji list.
Ukupni prihodi Agrolagune u 2023. iznosili su 20,4 milijuna eura, što je povećanje od 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvaren je negativan rezultat od 164,8 tisuće eura, što je smanjenje od 86 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rezultati za 2024. nisu još poznati, međutim oni za prvu polovicu prošle godine nisu baš bajni. Petogodišnji negativan rezultat Agrolagune, prema posljednjim dostupnim podacima, iznosio je oko 7,8 milijuna eura. Najlošija godina je bila 2020., kada je ostvaren minus od 4,2 milijuna eura. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih, a njih je u 2023. godini u Agrolaguni bilo 234, iznosila je 906 eura, što je za 12,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu te za 11,9 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države. Na čelu Agrolagunine Uprave je Nerina Zec. EBITDA Agrolagune je u 2023. iznosila 1,97 milijuna eura.
Badel 1862 stabilizirao je poslovanje nakon što ga je preuzela Meteor Grupa - Labud. Meteor Grupa - Labud u vlasništvu je nekadašnjeg gradonačelnika Đakova Ante Raspudića i sadašnjeg potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore zaduženog za gospodarstvo te bivšeg direktora Konzuma Darka Kneza. Meteor Grupa preuzela je Badel 1862, bez obzira na to što je konkurencija bio slovački St. Nicolas. Zbog toga je došlo i do raskola u Vladi RH. Ministar Tomislav Panenić je tada čak i stopirao prodaju, ali je značajnu ulogu u prodaji Badela Meteor Grupi odigrala tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić, kao i banke. Rasplet je bio takav da je prosincu 2018. posrnuli Badel 1862 postao dio Meteor grupe.
Prema posljednjim dostupnim podacima, Badel 1862 je u 2023. imao 242 zaposlena, ostvario je ukupne prihode od 74,52 milijuna eura i neto dobit od 12,43 milijuna eura. Badel 1862 preuzeo je i posrnule tvrtke Vinoplod Vinarija Šibenik te brendove Dalmacija vina. Meteor Grupa - Labud u 2023. godini zapošljavala je 138 radnika. Ostvarila je ukupni prihode od 30,02 milijuna eura i neto dobit od pet milijuna eura. EBITDA u 2023. godini iznosila je 2,26 milijuna eura. Temeljni kapital Meteor Grupe Labud iznosi nešto manje od tri milijuna eura, a njegova EBITDA u 2023. godini iznosila je 16,43 milijuna eura. Sve te nekadašnje velike tvrtke imaju vrijedne nekretnine, piše Jutarnji list.
